Joëlle Gergis: U ovim požarima obistinjuju se naša najgora znanstvena predviđanja

Ovo ljeto je bilo brutalan podsjetnik da, bez obzira na to koliko želimo izbjeći rješavanje problema klimatskih promjena, on se više jednostavno ne može zanemariti.

AUTOR: Joëlle Gergis
OBJAVLJENO: 06.01.20 u 13:37
http://bit.ly/36phhJY
Naježila sam se gledajući nadrealne snimke masovne evakuacije ljudi nasukanih na jugoistočnoj obali Australije.

Katastrofalni požari ponovno su postali teret zajednica tijekom sve gorih ljeta u Australiji. Bio je to neviđeni nastavak groznih požara koji su počeli već na proljeće u jugoistočnom dijelu Queenslanda i sjevernom dijelu Novog Južnog Walesa.

U trenutku pisanja ovog teksta, australska mornarica je evakuirala više od 800 ljudi iz grada Mallacoota, uništenog požarima, koji se nalazi u istočnoj Victoriji. Turisti su primorani ostaviti svoje automobile, zajedno s dječjim biciklima vezanim na krovnim galerijama, led se topi u termo torbama. Ljudi su se nadali bezbrižnom novogodišnjem odmoru, a suočeni su s vanrednom situacijom u kojoj moraju spašavati živu glavu.

Deseci tisuća ljudi u obalnom dijelu Novog Južnog Walesa i Victorije nasukani su u gradovima u kojima su autoceste zatvorene, u supermarketima ponestaje hrane, a vijugavi redovi ljudi na ulicama čekaju benzin??? Prizori koje su ti ljudi doživjeli s pravom su opisani kao apokaliptični.

U međuvremenu, mještani se suočavaju s beskonačno ozbiljnijom situacijom povratka svojim potpuno uništenim domovima. Automobili su se otopili, kućni ljubimci uginuli, voljeni krajolici su uništeni. Čitav život uspomena sravnjen je sa zemljom. Dok se klima u Australiji zagrijava, najintimnija mjesta ljudske sigurnosti – naši domovi – ugroženi su u sve opasnijem svijetu.

Uznemirujuće je vidjeti da se vojne evakuacije, obično rezervirane za regije u razvoju nakon prirodnih katastrofa, događaju upravo ovdje, u Australiji 21. stoljeća. Sama razina i ozbiljnost ovog vanrednog stanja zapravo je nadvladala našu sposobnost kao nacije da se nosimo s trenutnim događanjima. Ne samo na jednom području nakon jednog događaja, nego u više katastrofa koje se istovremeno događaju u svakoj državi i teritoriji naše nacije.

Ono što me najviše plaši kao klimatologinju je to da će se vremenski uvjeti koji se po današnjim standardima smatraju ekstremnim u budućnosti činiti normalnim. Ono što se trenutno događa zapravo je samo nagovještaj nove normale.

U ovom trenutku mogu ponoviti sve znanstvene dokaze koji jasno pokazuju povezanost klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem i intenziviranja vremenskih uvjeta, ne samo u Australiji, već i u cijelom svijetu.

Da ne bih zvučala kao pokvarena ploča, umjesto toga ću reći da vam kao glavni autor sljedećeg, šestog izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji bi trebao izaći sljedeće godine, sa sigurnošću mogu potvrditi da je planetarna situacija izuzetno strašna.

Ne pretjerujem kad kažem da mi moj znanstveni rad sada noću ne da zaspati.

Dok sam promatrala događaje ovog ljeta, zapitala sam se je li sustav planeta Zemlje sada prekoračio granicu, jesmo li uzrokovali nepovratnu promjenu u stabilnosti planetarnog sustava.

Možda je sada toliko topline zarobljeno u sustavu da je već pokrenut domino efekt koji bi mogao osloboditi niz naglih promjena koje će se nastaviti događati u narednim godinama i desetljećima.

Brze klimatske promjene imaju potencijal potpuno promijeniti život na planetu kakav poznajemo.

To znamo jer geološki arhiv sadrži dokaze da je ovakvih događaja bilo i u prošlosti. Ključna je razlika u tome što nikad nismo imali 7,5 milijardi ljudi na planetu, tako da je ljudska vrsta zaista na neizvjesnom teritoriju.

Znanstvena zajednica to potvrđuje uključivanjem novih odjeljaka o naglim klimatskim promjenama u ključnim poglavljima predstojećeg IPCC izvješća. Sada ove scenarije "male vjerojatnosti, velikog utjecaja" smatramo sve kritičnijim dijelom našeg rada.

S rizikom iznošenja tragične istine, prilagodba klimatskim promjenama na najsušem naseljenom kontinentu na Zemlji iziskivat će napore.

Da bismo pripremili svoj narod za vrlo zahtjevna vremena koja su pred nama, potrebni su nam politički lideri – na svim razinama – koji su spremni suočiti se s ovom surovom stvarnošću.

Odvajam od toga naše trenutne političke lidere, jer ostatak zemlje već ide tim putem. Vodstvo i istinska hrabrost koja se pokazuje u našim lokalnim zajednicama, često s minimalnim resursima i pod velikim pritiskom, zadivljuje. Upornost, predanost, velikodušnost i srdačnost koju pokazuju naše službe hitne pomoći i sramotno neplaćeni dobrovoljni vatrogasci doista je legendarna.

Cinici bi mogli reći da se čini da naša vlada iskorištava činjenicu da smo izvanredan narod spreman učiniti sve što je potrebno za obranu naše nevjerojatno jedinstvene zemlje. No, što duže ostavljamo stvari na razini nacionalne politike, to će se situacija više pogoršavati.

Nerad na adekvatnim planovima za poznate prijetnje klimatskih promjena u zemlji popur Australije sada bi se trebao smatrati izdajom.

Znanstvena zajednica već barem deset godina pokušava upozoriti vlast na potrebu planiranja prilagodbe klimatskim promjenama. Štoviše, prva svjetska konferencija o prilagodbi klimatskim promjenama održana je ovdje u Australiji u gradu Gold Coast 2010. godine.

Ovu konferenciju vodila je Nacionalna ustanova za istraživanje klimatskih promjena koja je u lipnju 2018. godine izgubila savezno financiranje. Bila je to vizionarska inicijativa da se pokuša pomoći najugroženijoj naciji u razvijenom svijetu u pripremi za klimatske promjene. Unatoč ovom neizmjerno važnom zadatku, inicijativa je sada drastično oslabljena i vodi je nekolicina predanih istraživača sa Sveučilišta Griffith.

Nikako ne mogu razumjeti kako je netko pomislio da je prekid financiranja jedinog nacionalnog programa prilagođavanja klimatskim promjenama u zemlji dobra ideja.

Ovo ljeto je bilo brutalan podsjetnik da, bez obzira na to koliko želimo izbjeći rješavanje problema klimatskih promjena, on se više jednostavno ne može zanemariti. Kao što se pokazalo ovog ljeta, on je sada dio svakog životnog iskustva svakog Australca.

Sada je vrijeme da se naši politički lideri odluče na kojoj strani povijesti žele biti. Imamo još mnogo posla, a vrijeme nam brzo ističe.

Smatram da zahtjev premijera Scotta Morrisona za "strpljenjem" jednako razjaruje koliko je i snishodljiv. Uz dužno poštovanje premijeru, znanost o klimatskim promjenama se u ovoj zemlji zanemaruje desetljećima. Sada gledamo kako se odvijaju naše najgore znanstvene prognoze.

Svi gube strpljenje. Australski narod opravdano je bijesan i sada traži istinsko vodstvo u suočavanju s ovom hitnom klimatskom situacijom.

Već smo protraćili više od desetljeća na debate o klimatskoj politici u Australiji. Cijelo to vrijeme jasno vidljiva destabilizacija planeta ubrzava se svuda oko nas.

Zaista više nemamo vremena za gubljenje. Moramo djelovati kao da se događa požar u našem domu – jer se on događa.


Piše Dr. Joëlle Gergis za The Guardian
Prevela Ružica Ereš