Agroklub: Mala bašta u slami – jednostavan uzgoj povrća u balama slame

"Ja i moj drugar Lolica smo došli na ideju o upotrebi slame u poljoprivredi iz jednostavnog protesta i inata"

AUTOR: Ranka Vojnović
OBJAVLJENO: 17.05.19 u 14:23
http://bit.ly/2XnDurg
Prije nekoliko godina pronašla sam Facebook grupu "Mala bašta u slami" i sam naziv me zainteresovao da se pridružim. Slamu obično posmatramo kao prostirku za stoku u seoskim domaćinstvima, kao materijal za izradu dekoracija ili slika od slame, kao izolacioni materijal, ali ne kao supstrat za uzgajanje biljaka. Sam koncept je veoma jednostavan. Slama u balama se polako rastvara i istovremeno predstavlja idealan supstrat za uzgajanje povrća i drugog bilja, piše Ranka Vojnović za Agroklub.

Zašto spaljivati slamu kada se može bolje iskoristiti

O slami, uzgajanju povrća na balama slame, malčiranju i upotrebi slame razovarala sam sa Ilijom Aralicom, osnivačem grupe "Mala bašta u slami".  

"Ja i moj drugar Lolica smo došli na ideju o upotrebi slame u poljoprivredi iz jednostavnog protesta i inata. Odjednom je svima slama smetala na njivi i najlakše je bilo da se spali!? Dok se ceo svet trudi da iskoristi resurse, pogotovo one koji su skoro džabe, mi palimo slamu? Pri tome se zaboravlja da su nam babe i đedovi spavali na slami, da smo do prije 100 godina od slame zidali kuće. Danas je normalno da stoka leži na golom betonu, a unazad 2.000 godina smo stoci prostirali slamu. Na slamu se danas greju oni koji su bili pametni i nisu rušili seljačke peći, jer su dvije bale slame dovoljne da se peć ugreje", priča Beograđanin Ilija Aralica. 

Inspiracija Iliji i njegovom drugu bio je jedan Amerikanac koji se sjetio svog djetinjstva provedenog na farmi i dosjetio se da je uvijek neka bala slame bila rasturena, pokisla i pala pored sjenika. Primjetio je da na tim balama poslije određenog vremena korov raste bolje nego na okolnom zemljištu. To ga je ispirisalo da proba uzgajanje povrća na balama slame, a poslije je napisao knjigu o tome i pripremi bala slame prije sadnje.

"Samu dobrobit slame u poljoprivredi otkrio sam još 2012. godine. Te izuzetno sušne godine voćnjak sam malčirao debelim slojem slame, Od kraja juna do 10. oktobra nije pala ni kap kiše, a u malču od slame preostala zrna pšenice su klijala, nikla i čak je žito do početka novembra vlatalo, formiralo klas. To me iznenadilo i tada sam se zainteresovao kako sve možemo upotrebiti slamu."

Osnovali FB grupu kako bi promovisali znanje i uzgajanje hrane u vlastitim baštama

Ilija se sa porodicom i prijateljima upotrebom slame u poljoprivredi aktivno bavi četiri godine. Prvi pokušaj upotrebe slame je snimio i danas taj jednostavan video ima preko 40.000 pregleda, jer je sve više ljudi koji su zainteresovani za prirodno uzgajanje biljaka. U tom videu je zajedno sa kćerkom Bojanom praktično pokazao da se ne radi ni o kakvoj "svemirskoj tehnologiji" već o jednostavnom načinu uzgajanja povrća. Upotrebom bala slame možemo uzgajati povrće na mjestima gdje je zemlja lošija, odabrati lokaciju koju želimo. Osobama koje se teže saginju ili ljudima u kolicima bale slame omogućavaju uzgajanje biljaka bez teškog naprezanja.

Tokom godina isprobali su uzgajanje različitih kultura na balama slame, ali najbolje su se pokazali paradajz i tikvica. Sve što se gaji iz rasada postizalo je odlične rezultate kada se uzgaja na balama slame. Želeći da svoje iskustvo podijele sa ljudima osnovali su FB grupu "Mala bašta u slami". 

Cilj im je bio da okupe dvije grupe ljudi:

1. One koji već imaju nekog iskustva u baštovanluku i sa željom da svoja iskustva prenesu drugima i
 
2. One koji su već razmišljali na temu uzgoja vlastitog povrća, ali nisu bili sigurni da to mogu i trebalo ih je ohrabriti da se upuste u avanturu uzgajanja povrća.

Koliko se ova ideja uzgajanja vlastite, zdrave hrane svidjela narodu govori podatak da grupa danas ima preko 14.500 članova, da okuplja profesionalce i amatere iz cijele bivše Jugoslavije i da svaka od bivših republika ima svog administratora i moderatora. Prava uspješnost članova ove grupe se ogleda u odgovorima koje su prošle godine postavili članovima koliko su roda ubrali iz svojih bašti, koliko su tona krompira, paradajza, paprika, graška, šargarepe, salate ili spanaća ubrali. Sve je to plod rada ovih vrijednih ljudi koji nesebično dijele svoje znanje i inovativne ideje u uzgajanju povrća i drugih biljaka.

Uzgajanje na slami lako za početnike u baštovanstvu

"Cilj naše grupe nikada nije bio da samo promovišemo gajenje na balama slame, naprotiv vrlo smo otvoreni prema svim idejama, a posebno prema iskustvima naših članova. Uzgajanje povrća na balama slame je prednost za početnike, za ljude koji na neplodnoj i nikad obrađivanoj zemlji započinju da gaje svoje povrće. Sloj kartona ispod bala slame sprečava rast korova  razvoj jednogodišnjih korovskih biljaka, a bale se nakon prve godine mogu iskoristiti tako što se raspadnuti dio bale unese u zemljište dok se neraspadnuti dio može iskoristiti kao malč koji će da prekrije površinu zemlje. Na taj način već druge godine ulazite u baštu obogaćenu organskom materijom, očišćenom od većeg dela korova i spremljenu preko zime, čak i bez osnovne obrade, za direktnu setvu", Ilija je objasnio prednosti uzgajanja na balama slame za početnike.

Način na koji se bale slame pripremaju za safnju možete pogledati u videu gdje jj Ilija detaljno objasnio pripremu:

Provokativna ideja

Sve više ljudi je koji uviđaju koji je značaj uzgajanja vlastite hrane, a Ilija, njegova porodica, prijatelji i članovi grupe su nesumnjivo dali svoj doprinos u širenju i prihvatanju te ideje. Početna ideja je bila inovativna i provokativna, ali su je ljudi prihvatili. Prihvatili su ideju da je slama, koja je smatrana otpadom koji smeta, prepoznata kao visoko vrijedan materijal za poljoprivrednu proizvodnju.

Ili kao što Ilija kaže: "Naša početna ideja je bila provokativna! Generalno, ljudi su spremni da pozitivno reaguju na izazove, ukoliko ih realno postavite i predstavite na jednostavan i jasan način. Zbog toga uvek više volimo da govorimo slikom, video prilozima, a ne rečima."
Da je ideja upotrebe slame veoma interesantna govore i podaci o njihovom radu:

Malčiranje usjeva slamom i travom je sada široko prihvaćeno. 'Spasili' su tone i tone slame od spaljivanja na njivama, a pri tome povećali unos organske materije u zemljište. To nije mala stvar, ukoliko se uporedi smanjen sadržaj organske materijE i humusa na oranicama u konvencionalnoj proizvodnji.

Mnogo ljudi se "obogatilo" saznanjem da mogu da gaje sopstveno povrće i da sa velikim zadovoljstvom uberu plod svog rada.

Uspjeli su da gotovo u potpunosti eliminišu upotrebu mineralnih đubriva. Gotovo svi članovi FB grupe koriste isključivo stajnjak i/ili prirodne macerate, a pogotovo gnojivo od koprive.

Uspjeli su da izgrade ogromno povjerenje među članovima grupe, probudili su osjećaj solidarnosti, međusobnog pomaganja, potakli na razmjenu sjemena i iskustava, razvili atmosferu komunikacije na nivo apsolutnog uvažavanja sagovornika. Srušili su sve barijere među članovima po nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

Posebnosu ponosni na stepen interakcije među članovima grupe, jer je 2/3 članova svakodnevno aktivno, prati objave, sudjeluje u radu, objavljuju svoje uspjehe uzgajanja povrća, ali i voća. Sve je to čisto volonterski, bez nekog komercijalnog interesa i predstavlja zadovoljstvo članova da pokažu šta i kako rade u svojim baštama.

I za kraj nam Ilija poručuje: "Ako jedan dečaćić, pa još i sa Down sindromom zna da uživa u radu u bašti, onda zaista nema razloga da bilo ko drugi to isto proba!"

Kako to izgleda bašta od bala slame, možete pogledati u videu.