Agroklub: Koliko znate o uzgoju i hranjivosti bundeve?

Bundeva najbolje uspjeva u ravničarskim krajevima. Traži potpunu osvjetljenost, bogatu ishranu naročito organskim stajnjakom i dosta vlage. Ne voli zasjenu. Osjetljiva je na mraz. Hranjivost plodova je velika pošto sadrži više šećera, beta karotina i celuloze.

AUTOR: Julijana El Omari
OBJAVLJENO: 29.07.20 u 19:39
https://bit.ly/33jsU6L
Bundeva i tikva se kod nas u većini slučajeva poistovjećuju. Najčešće se gaji bundeva čija je kora bijele boje i narandžastog mesa. Upotrebljava se u zrelom stanju kao pečena, kuvana ili kao fil u pitama i kolačima. Vegetacija kod nje traje duže nego kod tikve, zbog čega se najviše i uzgaja u niziji, navodi stručnjak za povrtarstvo, Miloš Nikoletić.

Proizvodne površine se sa porastom nadmorske visine smanjuju. Na visinama preko 500 metara daje samo nedozrele plodove. Inače, bundeva je biljka koja voli toplotu.

Ova povrtarska vrsta, dakle, najbolje uspjeva u ravničarskim krajevima. Traži potpunu osvjetljenost, bogatu ishranu naročito organskim stajnjakom i dosta vlage. Ne voli zasjenu. Osjetljiva je na mraz. Hranjivost plodova je velika pošto sadrži više šećera, beta karotina i celuloze.

Varijabilnost u obliku i boji ploda u okviru jedne vrste je velika. Oblik može biti okrugao, spljošten, eliptičan, loptast, da liči na hrastov žir, a boja može biti narandžasta, crvena, crna, mrka, zelena, a najčešće je bijela. Površina ploda može biti glatka ili hrapava. Plod po veličini može biti sitniji i krupniji. Sitan plod je hranjiviji i ukusniji. Jedna od najukusnijih bundeva koja je slađa od mnogih kolača je bugarska sorta "raketa", tvrdi Nikoletić.

Zbog svih ovih osobina je treba sijati, njegovati i koristiti u ljudskoj ishrani. Pogodna je i za organsku proizvodnju i mnogi je i koriste kao zdravu i bezbjedno ispravnu hranu.

Bundevino sjeme koristi se isključivo pečeno i u malim količinama.

Ipak, sjemenke ljekovite

Kako se navodi u knjizi "Praktični biljarnik" dr Dušana Vujinovića, od davnina je poznato dejstvo tikvninih sjemenki na gliste u ljudskom organizmu zbog prisustva aminokiseline kukurbitina - glistinog otrova, koji je za čovjeka bezopasan. Takođe, ove sjemenke povećavaju imunitet organizma prema raznim vrstama prehlada za šta je dovoljno pojesti na prazan stomak najmanje 50 komada dnevno.

Traži veliku količinu stajskog đubriva

Vreže bundeve porastu dugačke do sedam ili osam metara, a plodovi kod posebno krupnih sorti mogu dostići težinu do 50 kilograma. Jedna od mjera da bi se dobila tolika bundeva je da se uklanjaju ženski cvjetovi sa vreža i da se održava maksimalno povoljna vlažnost zemljišta.

Takođe, neophodno je u osnovnoj obradi zaorati velike količine organskog stajskog đubriva. Jednostavno bez ova dva uslova - vode i stajnjaka nema velikih bundeva, naglašava ovaj stručnjak

Izvor: Julijana El Omari za Agroklub, 25. maj 2020. godine