Mirsad Hadžikadić: Uloga dijaspore ključna je za budućnost BiH

"Pokušavamo uvjeriti [dijasporu] da su sada, više nego ikad prije, odgovorni za ono što se događa u BiH", kaže Hadžikadić. "Pokret je nastao kao pokušaj uvjeravanja da prihvate tu odgovornost i novi sustav vrijednosti i da se više uključe. U najmanju ruku, želimo da se registriraju za glasovanje i da glasuju. Trebamo njihove ideje, stručnost, vještine, novac. Oni su mladi, obrazovani, razumiju demokraciju, vrijednost vladavine zakona i želimo da nam pomognu da zemlju usmjerimo na pravi put".

AUTOR: Clark Kurtis/Emerging Europe
OBJAVLJENO: 27.09.19 u 12:50
OSVJEŽENO: 27.09.19 u 12:50
http://bit.ly/2lAiImG
Prošlo je više od godinu dana otkako je Mirsad Hadžikadić, koji više od 30 godina predaje na UNC Charlotte, najavio namjeru kandidirati se za mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva u BiH. Iako nije pobijedio, njegovi "povijesni i neviđeni" rezultati potaknuli su službeno osnivanje Platforme za progres s planovima za lokalne izbore 2020. godine i opće izbore 2022. godine. Platforma je neumorno provodila dane organizirajući službene pokrete u općinama i gradovima širom zemlje.

Međutim, njihov doseg nije samo unutar granica Bosne i Hercegovine, jer su Hadžikadić i njegov tim svjesni ključne uloge koju će dijaspora imati u budućnosti zemlje. Trenutno, tvrdi Hadžikadić, broj stanovnika u BiH iznosi oko 3 miijuna, a oko 2,5 milijuna ljudi živi izvan zemlje te bi, ukoliko se ovakav trend nastavi, kroz 10 godina moglo biti više građana koji žive izvan zemlje nego unutar.

"Mladi, pa čak i oni kojima je dobro u BiH, masovno odlaze", kaže Hadžikadić, "jer su se zasitili politike straha, nepotizma i korupcije. Oni glasuju nogama jer traže mjesta gdje mogu otići. Na primjer, Njemačka ima nezasitni apetit za kvalificirane radnike u mnogim područjima IT sektora, zdravstva, građevine. Promijenili su i zahtjeve za vize i radne dozvole, što je olakšalo migracije bosanskohercegovačkom stanovništvu. Treba nešto poduzeti kako bi se zaustavila ta migracija i privukli oni koji su napustili BiH ili ih barem angažirati u trenutna događanja u BiH".

Oko 60% članova Platforme za progres je mlađe od 40 godina, tvrdi Hadžikadić. Mladi ljudi, od kojih su mnogi napustili zemlju, prihvaćaju poruku nade i promjene, ali nisu se odazvali na izbore. Kako Hadžikadić ističe, dijaspora ima ogroman potencijal da doprinese Bosni i Hercegovini kroz svoje ekonomske i intelektualne mogućnosti, no proces glasovanja u odsutnosti je nezgodan. Mnogi su stoga jednostavno izabrali ne glasati. Međutim, budući da je Platforma za progres pokrenula proces formalnog organiziranja u ključnim gradovima u zemljama u koje stanovništvo BiH odlazi – Njemačka, Švicarska, Švedska, Danska, Italija, Austrija, pa i SAD i Kanada – njihov domet se proširio među bh. Stanovništvom koje živi u tim zemljama.

"Pokušavamo uvjeriti [dijasporu] da su sada, više nego ikad prije, odgovorni za ono što se događa u BiH", kaže Hadžikadić. "Pokret je nastao kao pokušaj uvjeravanja da prihvate tu odgovornost i novi sustav vrijednosti i da se više uključe. U najmanju ruku, želimo da se registriraju za glasovanje i da glasuju. Trebamo njihove ideje, stručnost, vještine, novac. Oni su mladi, obrazovani, razumiju demokraciju, vrijednost vladavine zakona i želimo da nam pomognu da zemlju usmjerimo na pravi put".

Hadžikadić je dodao kako vjeruje da bi, ako ljudi počnu primjećivati promjene, oni koji žele napustiti zemlju mogli ostati, a oni koji su otišli mogli bi se vratiti puni nade da će pomoći napretku zemlje, bilo da je u pitanju ekonomija, zdravstvo, obrazovanje, poduzetništvo. On želi da se novi članovi više uključe u politiku ne samo u zemljama u kojima žive nego i u BiH. Nakon što se to dogodi, on vjeruje da će to koristiti Bosni i Hercegovini, ali i zemljama u kojima dijaspora živi, te da će to otvoriti vrata za budući dijalog njegove platforme s političkim i poslovnim liderima iz susjednih zemalja.

Izazovi koje donose ovakve ambicije su brojni, ali ne nesavladivi. Mnoge susjedne zemlje nemaju bilateralne sporazume s BiH tako da dijaspora ne može glasati u svojoj zemlji jer nemaju dozvoljeno dvojno državljanstvo nego samo vize za putovanje. Hadžikadić se nada da će neke od ovih zemalja uspjeti uvjeriti da će dvojno državljanstvo biti politički i ekonomski korisno za obje zemlje. Ono bi moglo ublažiti i napetost između dijaspore i onih koji su još uvijek u BiH.

"Oni koji su ostali u BiH trebali bi se angažirati i pružiti dobrodošlicu onima koji su otišli. Sve je u tome da vidimo širu sliku i to da ništa od promjena nije moguće ako oni i mi zajedno ne radimo", rekao je Hadžikadić.

Hadžikadić se i dalje zalaže za elektronsko glasovanje, ne samo unutar BiH, već i u dijaspori. To će značajno olakšati proces glasovanja, ublažiti strah od korupcije povezan s trenutnim sustavom glasovanja na papira, i motivirati one koji su postali apatični da se više uključe. Za to je, kako ističe, potrebno odobrenje vladajućeg tročlanog predsjedništva, koje neće biti lagan zadatak. Hadžikadić predviđa da će dijaspora jednog dana biti zastupljena u političkoj strukturi, što bi uključivalo dva posebna mandata za dijasporu u parlamentu BiH, čime bi se omogućio njihov doprinos zakonodavstvu. Svi ti ogromni izazovi ključni su za uspostavljanje demokracije i bolje sutra u zemlji, kaže Hadžikadić.

Dok Hadžikadić nastavlja s radom u BiH i susjednim zemljama, postavljajući temelje Platforme za progres, priznaje da vidi plodove dosadašnjih napora. Kaže da je ovo vrlo nefunkcionalno razdoblje u povijesti zemlje, ali da ljudi napokon počinju u potpunosti shvaćati igre koje igraju vladajuće stranke. Narod želi iskrenog vođu koji je spreman napraviti prave promjene.

"Sviđa mi se činjenica da ljudi, posebice mladi, žele biti dio nečega novog, drugačijeg i većeg, ali ne mogu osigurati trenutno zadovoljenje", kaže Hadžikadić. "Dijaspora, zajedno s građanima u državi, počinje shvaćati da moraju prvo davati da bi dobili nešto zauzvrat. Doprinos i razumijevanje nije u tome da dobijemo priznanje za nešto, nego da napravimo nešto za boljitak Bosne i Hercegovine".

Hadžikadić je priznao da, kada je krenuo na ovo putovanje početkom 2018. godine, ni u najluđim snovima nije mislio da će ostvariti napredak koliki je ostvario – entuzijazam, energiju, nadu, osjećaj mogućnosti i viziju promjene koja dolazi".


Za Emerging Europe piše Clark Curtis.

Prevela: Ružica Ereš