25. novembar, Dan državnosti - Šta ZAVNOBiH zajamčuje građanima Bosne i Hercegovine?

Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju

AUTOR: Alen Haman
OBJAVLJENO: 25.11.19 u 13:09
http://bit.ly/37CMvyo
Na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić gradu Bosna i Hercegovina je obnovila državnost koju je izgubila kada ju je pokorilo Otomasko carstvo 1463. godine.

Osnivačkoj skupštini ZAVNOBIH-a je prisustvovalo 247 delegata iz cijele Bosne i Hercegovine. ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
 
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
 
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
 
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943).
 
Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
.
Zaključci sa zasjedanja ZAVNOBiH-a potvrđeni su četiri dana kasnije na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu.

Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a donesena je deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:

„U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.“
 
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:

- Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;

- Slobodu vjeroispovijesti i savjesti, kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;

- Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;

- Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;

- Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje, tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;

- Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;

- Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;

- Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;

- Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;

- Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka

Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a je održano od 30. juna do 2. jula 1944. godine u Sanskom Mostu, a deklaracija je usvojena 1. jula 1944. godine.
Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo, 26. aprila 1945. godine sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje zasjedanje ovog tijela.

Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a, kada se ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine, a zatim donio Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.

Odmah nakon oslobođenja 1945. godine, Bosna i Hercegovina je dobila grb i zastavu, koji su bili njeni zvanični simboli sve do 1992. godine.

Referendumom za nezavisnost Bosne i Hercegovine koji je održan od 28. februara do 1. marta 1992. godine u skladu sa standardima međunarodne zajednice, BiH je obnovila svoju nezavisnost.

Ravnopravnom članicom UN-a, Bosna i Hercegovina je postala 20. maja 1992, kada je dobila i svoje mjesto za državnu zastavu, ispred sjedišta UN-a na East Riveru u New Yorku. Zastava Bosne i Hercegovine predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila ju je 2001. godine. Zamijenila je zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koja se koristila od proglašenja nezavisnosti 1992. godine.

Praznici u Federaciji Bosne i Hercegovine - Zakonom o proglašenju 25. studenog/novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno je da je 25. studeni/novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine i da na taj dan državni organi, poduzeća i druga pravna lica ne rade.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine i tekovine ZAVNOBIH-a ne priznaju institucije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kao ni član Predsjedništva BiH koji dolazi iz RS-a, te 25. novembar ne obilježavaju kao državni praznik.