Internet kao "moralno ljudsko pravo"; istraživanje

"Pristup internetu nije luksuz, nego zapravo moralno ljudsko pravo i svatko bi trebao imati necenzuriran pristup ovom globalnom mediju – bez naknade za one koji ga sebi ne mogu priuštiti", rekao je dr. Merten Reglitz, predavač globalne etike na Sveučilištu u Birminghamu i glavni autor novog istraživanja. "Bez takvog pristupa mnogi ljudi neće imati smislen način da utječu i pozovu na odgovornost nadnacionalne institucije i kreatore pravila. Ti pojedinci jednostavno nemaju pravo učešća u donošenju pravila kojih se moraju pridržavati i koja oblikuju njihove životne šanse".

AUTOR: Science Daily
OBJAVLJENO: 15.11.19 u 11:23
http://bit.ly/2qjC7L5
Kako se politički angažman sve više odvija putem interneta, osnovne slobode koje mnogi uzimaju zdravo za gotovo, uključujući slobodu izražavanja, informiranja i okupljanja, narušavaju se ako neki građani imaju pristup internetu, a drugi ne.

Novo istraživanje otkriva da bi internet mogao biti ključni element zaštite drugih osnovnih ljudskih prava, poput prava na život, slobodu i slobodu od mučenja te sredstvo kojim se milijardama ljudi omogućuje da vode bar minimalno dostojanstvene živote.

"Pristup internetu nije luksuz, nego zapravo moralno ljudsko pravo i svatko bi trebao imati necenzuriran pristup ovom globalnom mediju – bez naknade za one koji ga sebi ne mogu priuštiti", rekao je dr. Merten Reglitz, predavač globalne etike na Sveučilištu u Birminghamu i glavni autor novog istraživanja.

"Bez takvog pristupa mnogi ljudi neće imati smislen način da utječu i pozovu na odgovornost nadnacionalne institucije i kreatore pravila. Ti pojedinci jednostavno nemaju pravo učešća u donošenju pravila kojih se moraju pridržavati i koja oblikuju njihove životne šanse", dodao je dr. Reglitz.

Rekao je i kako sloboda govora i dobivanje informacija sada uvelike ovise o pristupu internetu. Većina današnjih političkih rasprava događa se na internetu, a tu se dijeli i većina politički relevantnih informacija, što znači da se relativna vrijednost ovih sloboda za ljude koji nisu na mrežu smanjuje.

Istraživanje dr. Reglitza internetu pripisuje dosad neviđene mogućnosti zaštite osnovnih ljudskih prava na život, slobodu i tjelesni integritet.

Iako priznaje da samo postojanje interneta ne garantira ta prava, on navodi primjere internetskog angažmana koji je pomogao da se vlade i institucije drže odgovornim, poput "arapskog proljeća", dokumentiranja neopravdanog policijskog nasilja nad afroameričkom populacijom u SAD-u i #MeToo kampanje, prenosi Science Daily.

Dr. Reglitz definira "moralna ljudska prava" kao prava koja se temelje na univerzalnim interesima koji su ključni za vođenje "minimalno dostojanstvenog života". Ona također moraju biti od toliko temeljne važnosti da zahtijevaju djelovanje međunarodne zajednice ako država ne želi ili ne može podržati takva prava.

Njegovo istraživanje ukazuje na veliki broj važnih političkih institucija koje su se obvezale osigurati univerzalni pristup internetu svom stanovništvu, uvjerene da se taj cilj može priuštiti i ostvariti. Primjerice, indijska država Kerala proglasila je univerzalni pristup internetu ljudskim pravom i želi ga osigurati za svojih 35 milijuna stanovnika u 2019. godini; Europska unija pokrenula je inicijativu WiFi4EU kako bi "svakom europskom selu i gradu pružila besplatan bežični pristup internetu u glavnim središtima javnog života do 2020. godine"; globalni pristup internetu dio je i UN-ovih ciljeva za održivi razvoj.

Dr. Reglitz daje kratak pregled veličine izazova u pružanju univerzalnog pristupa internetu, napominjući da je UN-ova Međunarodna unija za telekomunikacije procijenila da je do kraja do kraja 2018. godine pristup internetu imao samo 51% svjetske populacije koja broji 7 milijardi ljudi.


Prevela: Ružica Ereš