DW: Nakon Stuttgarta, neredi i u Frankfurtu. Je li to Njemačka?

Već nakon nereda u Stuttgartu se čulo pitanje, hoće li i u Njemačkoj takvi neredi postati "normalni"? Bijesni mladići su sad i u Frankfurtu divljali po gradu - ali korona je samo jedan sastojak frustracije.

AUTOR: Lisa Hänel
OBJAVLJENO: 22.07.20 u 19:57
https://bit.ly/3hrSI46
Frankfurt na Majni je sad već drugi slučaj erupcije nasilja u nekom njemačkom velegradu: u junu se to vidjelo u Stuttgartu, a sad su izbili u financijskoj metropoli Hessena. U oba slučaja je na stotine, većinom mladih muškaraca izrazito agresivno krenulo na policajce, razbijalo izloge, bacalo kante za smeće na ulice. U Stuttgartu je bilo i pljački trgovina. Snimke nereda u Frankfurtu pokazuju mladiće koje bacaju boce na policajce i kod pogotka svi u okolini slave, piše Lisa Hänel za Deutsche Welle.

Oba nereda su u Njemačkoj odmah potakla više pitanja: u kojoj mjeri je to posljedica zabrana izazvanih koronom tako da se noću, na javnim mjestima osobito agresivno daje oduška ljutnji? Koliko je bitno da većina sudionika ovih nemira očito imaju strano porijeklo? I na koncu: prijeti li i u Njemačkoj stanje koje na primjer vlada u pariškom predgrađu Banlieues?

Ulje na vatru

Korona je bilo tek ulje koje je došlo na vatru, smatra politolog Stefan Luft. Za DW objašnjava kako pandemija zapravo nije središnji razlog nasilja. S tim se slaže i Dirk Baier: "Među mladima kuha. Korona je dovela do visokog stupnja frustracija, ali tu je moralo biti još sastojaka", tumači čelnik Instituta za delinkvenciju i prevenciju kriminala iz Züricha.

A ti "sastojci" se zapravo sakupe skoro svakog vikenda: nezadovoljstvo, neizvjesna budućnost, loš ili nikakav posao vode da se ti mladi barem uvečer malo "zabave". Tu je i alkohol, a brzo dođe i do svađe među njima. Onda se umiješa policija i čitav sukob tek onda eskalira. To je klasično ponašanje mase koja se u grupi osjeća sigurno, anonimno - i moćno.

"Očito je potreban dovoljno velik broj mladića koji su u dovoljnoj mjeri izgubili svaki obzir i koji su i u prošlosti bili evidentirani po svom agresivnom ponašanju", sažima Bayer.

A kad je dostignuta ta "kritična masa", "onda lako može doći do ovakve eksplozije". I što se tiče sklonosti kriminalu, to je očito bio slučaj i u Frankfurtu: kako je priopćila tamošnja policija, golema većina od 39 uhićenih je već poznata policiji zbog raznih kaznenih djela koja sežu od krađe pa do trgovine narkoticima.

Kakve veze ima što su to stranci?

I u Stuttgartu i sad u Frankfurtu je većina sudionika nemira bila stranog porijekla: u Stuttgartu je to bila otprilike polovica, u Frankfurtu policija tvrdi kako je to bila "uvjerljiva" većina. No tu nije jasno, što to znači "stranog porijekla": jesu li to mladići koji su tek nedavno došli u Njemačku kao azilanti? Ili su već i rođeni u ovoj zemlji od roditelja koji su ovdje došli?

Naravno da je to voda na mlin onima koji i inače pokazuju netrpeljivost prema strancima, bili to predstavnici stranke AfD, ali i iz nekih krugova Merkeličinih kršćanskih demokrata se čuju žalopojke o "opadanju unutrašnje sigurnosti na temelju neuspjele integracije". Drugi pak već i zbog toga strahuju kako će tako biti stigmatizirane baš sve osobe stranog porijekla u ovoj zemlji.

Politolog Luft ipak konstatira kako njihovo strano porijeklo i "neuspjela integracija" ima veze, ali ne onako kako to tumači ekstremna desnica: "To su ljudi podijeljenog identiteta. S jedne strane su se udaljili od društva iz kojeg potječu, također i od naraštaja svojih roditelja, ali s druge strane još se ne osjećaju prihvaćenim u ovom društvu. Na taj način se kreću u nekoj vrsti supkulture u kojoj se i događaju ovakve eskalacije nasilja."

To nikad neće biti direktori

To ističe i kriminolog Baier: "Nije tu riječ o stranom porijeklu koje je krivo za nasilje, nego s opterećenjem na njihovu biografiju koje je povezano s tim. A ta opterećenja moramo malo bolje pogledati." A takvih "opterećenja" ima bezbroj: oni ne trebaju niti sanjati ikad postati članom uprave nekog njemačkog koncerna. Imaju loše ili nikakvo obrazovanje, loše ili nikakvo radno mjesto i daleko su od blagostanja Njemačke koje gledaju svaki dan.

Ipak, kriminolog tu dodaje i kako je nerijetko u izvornim kulturama uloga fizičke sile drugačija i važnija nego što je to u Njemačkoj. Norme "pravog muškarca" koji je sklon nasilju doista nisu tek predrasude. "To su mladići koji i inače nemaju mnogo više od njihove tjelesne snage. Vjerojatno nisu osobito dobro integrirani kad je riječ o školi, obrazovanju i poslu. I vjerojatno u biografiji imaju nasilje kojeg su možda osjetili još kao djeca u vlastitoj obitelji", sažima Baier.

A onda je povrh svega došla još i korona: samoizolacija, zabrane, obavezno nošenje maski, "drugačiji život" je i posve normalne osobe "dovela do ludila". Enormni je porast nasilja u obiteljima, širi se srdžba i osjećaj bespomoćnosti - koji je također podloga za slijepu mržnju i nasilje. Sve to zajedno onda doista lako čini "eksplozivnu mješavinu" koju vidimo.

Krivo shvaćeno "Black Lives Matter"

Utoliko tu ima sličnosti s nasiljem i neredima kojeg viđamo u Francuskoj, ali i razlike su goleme: u Banilieuesu gdje svako malo izbijaju neredi koji za sobom ostavljaju pustoš je samo ta pustoš slična sa onim što se vidjelo u Frankfurtu i Stuttgartu. Donekle je slično i nasilje i mržnja prema policiji i snagama reda.

U velikim neredima 2005. u Francuskoj je povod bila smrt dva mladića koji su poginuli u policijskoj potjeri. I u Stuttgartu su nemiri počeli za vrijeme policijske kontrole posjeda narkotika, u Frankfurtu su policajci htjeli izvući jednog mladića koji je bio povrijeđen u tučnjavi. Koliko god to zvučalo apsurdno, "to ima veze i sa činjenicom kako se proteklih tjedana govorilo o policiji", smatra Baier.

Jer i u Njemačkoj se otvorilo pitanje koliko su ovdašnji policajci rasisti, a u toj raspravi je važniji dojam nego prave činjenice: "Pogotovo među ljudima stranog porijekla se uvijek iznova čuje kad je riječ o policiji: sad će doći na mene samo zato jer sam stranac. Tako je to posvuda u svijetu, ali sad ću se braniti", objašnjava Baier.

Slučaj u Stuttgartu je odličan primjer: "Uvijek se kaže kako policija kod provjere posjeda narkotika djeluje rasistički", kaže kriminolog. "Sumnjiva" će im rijetko biti dobro obučena plavuša. Prvo će provjeravati jeftino obučene mladiće tamnije boje. "I točno je kod takve kontrole onda sve eskaliralo."

Nije to Francuska

Makar ima sličnosti, razlike sa slučajevima u Francuskoj su još mnogo veće: "U našim gradovima uopće nemamo takvu ekstremnu socijalnu polarizaciju", upozorava politolog Luft. Predgrađe Banilieues je pravi geto u kojeg nerado odlaze čak i vatrogasci ili hitna pomoć, to je "domaći teren" za migrante kakav u Njemačkoj jedva da igdje postoji. U Frankfurtu nemir nije izbio u predgrađu, nego u samom središtu grada kod zgrade opere, a čak 29 od 39 uhićenih čak niti ne žive u Frankfurtu, nego su došli iz okolnih mjesta.

No to je svakako i upozorenje gradskim upravama: i u Njemačkoj postoje "loše" i "dobre" četvrti makar je osobitost što se tu stvara podjela više na socijalnoj osnovi i siromaštvu, nego na pitanju porijekla i nacije. Ali svakako treba paziti da se ne stvore čitava naselja ljudi koji se osjećaju isključenima iz društva.

Policija je tu, ali za ostalo...

I konačno glavno pitanje: nakon Stuttgarta i Frankfurta, hoće li nemiri izbiti i u drugim njemačkim gradovima? Kriminolog Baier već po prirodi svoje struke najprije ističe policijske metode: "Njemačka je stabilno društvo, policija će reagirati."

Tako je i u Frankfurtu odlučeno da će trg kod opere biti zatvoren od 1 sat u noći. Osobama koje su evidentirane po sklonosti nasilju će biti zabranjen dolazak u grad. I politolog Luft vjeruje kako je ovdašnja policija u stanju zaštititi javne prostore, naravno pod pretpostavkom političke volje pustiti ih da rade njihov posao.

Ali kod uzroka problema - ne samo korona, nego i nedostatak životne perspektive tih mladića - neće biti dovoljno tek poslati još jedno policijsko vozilo u ophodnju.

Izvor: Lisa Hänel za Deutsche Welle, 22. juli 2020. godine