Dani Balkana u Minhenu: Festival koji Balkan želi prikazati u novom svjetlu

"Često se ljudi sa Balkana i u dijaspori organizuju u zasebne, nacionale grupe", ističe dugogodišnja humanitarka i aktivistkinja Sadija Klepo, te dodaje da to ne vodi nikuda: "Na taj način nijedna od tih grupa nikada neće imati dovoljno veliku snagu da bude veliki lobi. Taj lobi će samo kroz jedinstvo biti snažan, jer, na kraju krajeva, treba da shvatimo da govorimo jednim jezikom i da se skoncentrišemo na jednu zajedničku temu i cilj".

AUTOR: Aida Sofić Salihbegović
OBJAVLJENO: 27.02.21 u 07:42
https://bit.ly/3sCe1pr
Dani Balkana je festival koji već 15. godinu zaredom obogaćuje kulturni život grada Minhena i Njemačke. Ove godine organizatori imaju poseban cilj: spojiti mlade iz dijaspore sa mladima koji su ostali na Balkanu, piše Aida Sofić Salihbegović za DW.

„Mladi sa Balkana ovdje u Njemačkoj ne njeguju dovoljno svoju tradiciju, kulturu i odnos prema domovini", ističe u razgovoru za DW Sadija Klepo, osnivačica „Dana Balkana" (Balkantage 2021), manifestacije koja se već 15 godina održava u Minhenu. Upravo to je jedan od glavnih motiva za organizovanje ovogodišnjeg festivala - povezivanje mladih kroz zajedničku tradiciju, kulturu i jezik, gdje god oni živjeli.

Zbog toga je i tema ove godine: „Balkan Connection 2.0. – Mladi i budućnost regiona“.

„Naš cilj je da napravimo platformu na kojoj će se mladi iz dijaspore ujediniti sa mladima koji su ostali u regionu. Želimo da vidimo kako možemo zajednički da poboljšamo situaciju u cijelom regionu", objašnjava Klepo.

Jedna platforma za sve

Tako su već od prvog februara, skoro mjesec dana prije zvaničnog početka festivala, društvene mreže festivala „Balkantage" na Facebooku i Instagramu postale platforma na kojoj je mladima pružena prilika da izraze svoje želje za budućnost regiona. Njih ukupno 13, koji danas žive od Skoplja, preko Podgorice, Sarajeva, Londona, Kelna, pa sve do Osla, su u video porukama poručili šta to oni misle da je ključno za budućnost regiona i kako se najbolje povezati.

Neki od njih ne misle na odlazak: „Mi koji smo ostali imamo priliku promijeniti nešto. Jer, kada je situacija jako loša, onda može ići samo na bolje“, u jednom od videa izjavila je Melita Vrsaljko (27) koja živi u Zagrebu i trenutno se bavi provjerom činjenica u medijima i javnom prostoru.

Drugi mladi poručuju da odlaze, da bi se vratili: „Moja namjera je da se nakon studija vratim u Sarajevo i tako doprinesem našem društvu sa svim što ću naučiti“, izjavila je Nudžejma Softić koja je dobila Chevening stipendiju u Londonu, ali u Sarajevu namjerava otvoriti Akademiju za lidere i  - ostati u Bosni i Hercegovini.

„Jako je puno ljudi otišlo iz BiH, BiH nije otišla iz njih“, dodaje ona, te na kraju izražava želju da će upravo kroz festival „Dani Balkana" pronaći i druge ljude sa istim snovima i nadanjima sa kojima će još brže i lakše doći do svog cilja.

Odlazak nije uvijek rješenje

Azalea Džanko, koja je i sama iz Sarajeva u Njemačku stigla prošle godine, dio je tima koji je radio na pripremi festivala. Ona je pripremala video sadržaje objavljene na društvenim mrežama, koji su izazvali brojne reakcije i diskusije:  

„Bilo je zaista zadovoljstvo pričati sa brojnim ljudima iz naše regije koji imaju toliko različitih iskustava i ideja. S druge strane, ono što je svakako poražavajuće je upravo aspekt o kojem sve češće slušamo zadnjih godina, a to je da institucionalni okvir na Balkanu ne nudi mladima podršku i da je, upravo suprotno podršci, sve češći krivac za sve veći broj onih koji nepovratno odlaze u dijasporu", kaže ona u razgovoru za DW.

Odlazak iz rodnog grada može biti odlično rješenje i velika prilika za uspjeh, ali to ne znači da je i jedino ili najbolje, dodaje ona: „O tome svjedoči i dio ljudi koji su govorili za naše platforme".

Na kraju su ipak svi „itekako voljni i motivisani da se povezuju".

A upravo povezivanje je ono čemu teži tim "Dana Balkana", jer kako kaže Sadija Klepo, često su ljudi sa Balkana razdvojeni, ne samo državnim granicama, nego i politikom. Uprkos tome što imaju jako puno zajedničkog

„Često se ljudi sa Balkana i u dijaspori organizuju u zasebne, nacionale grupe", ističe ova dugogodišnja humanitarka i aktivistkinja, te dodaje da to ne vodi nikuda: „Na taj način nijedna od tih grupa nikada neće imati dovoljno veliku snagu da bude veliki lobi. Taj lobi će samo kroz jedinstvo biti snažan, jer, na kraju krajeva, treba da shvatimo da govorimo jednim jezikom i da se skoncentrišemo na jednu zajedničku temu i cilj".

Region u novom svjetlu hibridnog festivala

Festival „Dani Balkana“ zvanično počinje u petak 26. februara i zbog pandemije korona virusa će umjesto mjesec dana, trajati skoro šest mjeseci.

„Mi smo se ove godine hrabro odlučili za hibridni festival. Prvi dio će biti virtuelan, a u junu i julu ćemo pokušati da organizujemo koncerte, bazar, filmske dane i susrete sa studentima“, objašnjava Sadija Klepo, koja je ujedno i osnivačica humanitarne organizacijeHilfe von Mensch zu Mensch“ („Pomoć čovjeka čovjeku“), čiji tim organizuje festival.

Prvi, virtuelni dio između ostalog uključuje veče sa književnicama Lanom Bastašić i Rumenom Bužarovskom (28.2.), a pored toga, moći će se pogledati i pozorišna predstava „Buđenje proljeća“ Bitef teatra iz Beograda (6.3.), izložba mladih umjetnika sarajevske Akademije likovnih umjetnosti na temu „Budućnost regiona“ (8.3.), kao i online forum sa mladima (20.3.).  Sva online događanja će biti besplatna za sve zainteresovane.

„Naš festival je šarolik, kao i sam region. Omiljen je mnogima u Minhenu, ne samo za ljude koji potiču iz našeg regiona, nego i za Nijemce koji se već sada raduju Danima Balkana“, kaže osnivačica festivala i dodaje da se region želi prikazati u novom svjetlu.

Povezivanje mladih iz dijaspore sa mladima u regionu bi upravo moglo da bude to novo svjetlo.

„Čini mi se da mnogi nisu digli ruke od svoje zemlje, iako su otputovali“, govori Milica Žarković, koja živi u Beogradu u jednom od objavljenih videa i dodaje da vjeruje u promjenu:

„Možemo da napravimo promjenu, samo moramo da budemo složni, da gledamo kako da pomognemo jedni drugima, a ne kako da se rasparčamo, pošto nam to mnogo dobro ide generalno. Nek nam je sa srećom“, zaključila je ova pedagogica i aktivistica.

Program festivala i upute za učešće možete pronaći ovdje.

Izvor: Aida Sofić Salihbegović za DW, 26. februar 2021. godine

Dodatni linkovi: Front Slobode