Muzej novca na Cetinju, od perpera do dinara i eura

"Novac sa područja Crne Gore se nalazi u svim kolekcijama na svijetu. Ali ga nema na tržištu. Rijetko se pojavljuju vrijedni i izuzetni komadi novca"

AUTOR: Alen Haman
OBJAVLJENO: 31.08.14 u 11:13
https://bit.ly/2Yijres
U crnogorskoj prijestonici Cetinju, koju mnogi s pravom nazivaju grad muzeja, od aprila 2012. godine otvorena su vrata Muzeja novca. Ova kulturno-istorijska institucija, koja funkcioniše kao dio Centralne banke Crne Gore, ima za cilj očuvanje i zadržavanje istorijskog i kulturnog naslijeđa iz oblasti numizmatičkih vrijednosti u Crnoj Gori.

Muzej je smješten na Cetinju iz više razloga. U ovom gradu se nalazi pet muzeja, a zgrada u kojoj se danas nalazi Muzej novca je zgrada gdje je 1906. godine bila smještena Crnogorska banka, preteča današnje Centralne banke.

Perper - prvi crnogorski novac

U Muzeju novca posjetioci imaju priliku da vide prvi crnogorski novac - perper, koji se koristio u periodu od 1906. do 1916. godine. Takođe se mogu vidjeti berzanske akcije, čekovi i bonovi iz perioda Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.

Napravljen je takođe osvrt i na prvi pokušaj kovanja autentičnog crnogorskog novca - peruna osmišljenog od strane vladike Petra II Petrovića Njegoša.

U postavci muzeja nalaze se i dinari iz vremena Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kao i apoeni istoimenog novca korištenog za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata na prostoru Crne Gore kao članice FNRJ i konačno SFRJ, sve do 1999. godine, kada Crna Gora stiče monetarnu nezavisnost, uvođenjem prvo njemačke marke, a naknadno i jedinstvene evropske valute - eura.

Kustos muzeja Jovan Muhadinović, pokazujući eksponate muzeja, posebno ističe presu za kovanje novca, originalni primjerak koji datira iz druge polovine 19. vijeka, a dopremljen je iz državne kovnice novca u Beču.

"Ovo je mašina iz 1849. godine, na kojoj je kovan novac u Beču. Mi smo je dobili 2006. godine, na poklon za 100 godina od kovanja prvog crnogorskog novca", kaže kustos Muhadinović.

U unutrašnjosti muzeja moguće je vidjeti kolekciju novca koji je bilo moguće koristiti u Crnoj Gori. Od grčkog statera, do novca Balšića. Tu su primjeri starog kovanog novca, koji se kovao na crnogorskoj teritoriji. Takođe, tu su i primjerci ilirskog, rimskog, kao i novca srednjovjekovnih gradova.

Novčanice sa likom Josipa Broza Tita i Alije Sirotanovića

Muzej novca ima u posjedstvu i jubilarne kolekcije iz vremena bivše Jugoslavije; zlatnici i srebrenjaci izdanja "AVNOJ 1968. god.", kolekciju posvećenu IX samitu Nesvrstanih, zlatnici "Sveti Vasilije", "Hilandar", "Nikola Tesla", "Oktoih" i "Njegoš".

U postavci su i jubilarne kolekcije koje je kovala Centralna banka Crne Gore povodom obilježavanja godišnjice rada Centralne banke 2002. i jubileja stogodišnjice kovanja prvog državnog novca 2006. godine. 

Kustos Muhadinović kaže da su posjetiocima posebno interesantne dvije novčanice iz perioda prošlog vijeka.

"Posebno je interesantna novčanica koja je u opticaju puštena 1985. godine, sa likom Josipa Broza Tita. Apoen novčanice je od 5 hiljada dinara. Na aversu novčanice je Josip Broz Tito, dok je na reversu Jajce, mjesto proglašenja SFRJ. Takođe je zanimljiva novčanica od 20 hiljada dinara, sa likom rudara Alije Sirotanovića, koji je oborio rekord ruskog rudara Aleksandra Stahanova, iskopavši više kolica rude od Stahanova", kaže Muhadinović.

Direktor muzeja Miodrag Kirsanov kaže da je muzej do sada posjetilo više od 3 hiljade posjetilaca. Vjeruje da će uz pomoć ljudi sa strane kolekciju u muzeju još više obogatiti u narednom periodu.

"Novac sa područja Crne Gore se nalazi u svim kolekcijama na svijetu. Ali ga nema na tržištu. Rijetko se pojavljuju vrijedni i izuzetni komadi novca", kaže Kirsanov.