Klimatska kriza za koju niste čuli - topljenje ledenog pokrivača na Himalajima ugrozit će živote 2 miliarde ljudi

"U najboljem mogućem slučaju, ako se zaista ambiciozno pozabavimo klimatskim promjenama, čak i tada ćemo izgubiti jednu trećinu glečera na Himalajima i biti u problemu. To je za nas bilo šokantno otkriće."

AUTOR: Jasmin Valjevac
OBJAVLJENO: 07.02.19 u 10:24
OSVJEŽENO: 07.02.19 u 10:24
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Najmanje jedna trećina ogromnih ledenih polja u visokom planinskom lancu u Aziji osuđena je na topljenje zbog klimatskih promjena, sa ozbiljnim posljedicama za skoro 2 milijarde ljudi, prema Hindu Kush Himalaya izvještaju.
 
Čak i ako se emisije ugljika dramatično i brzo smanje i uspiju ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5C, 36% Hindu Kush Himalaya glečera će se otopiti do 2100. Ako svijet ne smanji emisije ugljika, gubitak glečera će se povećati na dvije trećine.
 
Glečeri su kritična zaliha vode za 250 miliona ljudi koji žive u regiji Hindu Kuš-Himalaja (HKH), a 1,65 milijardi ljudi zavisi od velikih rijeka koje teku od vrhova do Indije, Pakistana, Kine, piše Damian Carrington za The Guardian.
 
"Ovo je klimatska kriza za koju niste čuli", rekao je Filipus Wester iz Međunarodnog centra za integrisani planinski razvoj (Icimod). “U najboljem mogućem slučaju, ako se zaista ambiciozno pozabavimo klimatskim promjenama, čak i tada ćemo izgubiti jednu trećinu glečera i biti u problemu. To je za nas bilo šokantno otkriće."
 
Wester je rekao da je, uprkos tome što je mnogo naseljenija, HKH regija dobila manje pažnje nego druga mjesta, kao što su otočne države i Arktik, koji su također visoko ranjivi na globalno zagrijavanje.
 
Profesor Jemma Wadham sa Univerziteta u Bristolu je rekao: "Ovo je značajan dio rada usmjeren na regiju koja je žarište utjecaja klimatskih promjena."
 
Novi izvještaj, kojeg su tražile osam nacija Hindu Kuša i Himalaje, ima za cilj da to promijeni. Više od 200 naučnika radilo je na izveštaju tokom pet godina, dok je drugih 125 stručnjaka revidiralo taj izvještaj. Do nedavno je uticaj klimatskih promjena na led u regiji HKH bio neizvjestan, rekao je Wester. "Ali mi sad znamo dovoljno da preduzmemo akciju, a akcije su hitno potrebne".
 
Regija HKH proteže se od Afganistana do Mjanmara i predstavlja „treći pol“ planete, koja ima više leda nego bilo gdje izvan Arktika i Antarktika. Ograničavanje porasta globalne temperature na 1.5C iznad predindustrijskih nivoa zahtijeva smanjenje emisija na nulu do 2050. godine. To se smatra izuzetno optimističnim . Ako se globalni porast poveća za 2C, predviđa se da će polovina ledenjaka nestati do 2100. godine.
 
Od 1970-ih, oko 15% leda u regiji HKH je nestalo sa porastom temperature. Ali raspon HKH je dug 3.500 km, a uticaj zagrijvanja je promenljiv. Neki glečeri u Afganistanu i Pakistanu su stabilni, a neki formiraju led, najvjerovatnije zbog povećane oblačnosti koja štiti od sunca i mijenja vjetrove koji donose više snijega. Ali, i ovi glečeri će se topiti sa budućim zagrijavanjem.
 
Otapanje ledenjaka će povećati protok vode u rijekama od 2050. do 2060. godine, povećavajući rizik da glečerska jezera na većim nadmorskim visinama probiju obale i ugroze cijele zajednice. Međutim, od 2060.godine, riječni tokovi će opadati. Rijeke Inda i centralne Azije će biti najviše pogođene.

Manji protok vode u rijekama će smanjiti snagu hidrocentrala koje generišu veći dio električne energije u regiji. Ali najozbiljniji uticaj će biti na farmere u podnožju planina i dalje nizvodno. Oni računaju na predvidljive zalihe vode kako bi uzgajali usjeve koji hrane nacije u planinskom podnožju.
 
Političke tenzije između susjednih zemalja poput Indije i Pakistana mogle bi se zaoštriti. “Predstoje zabrinjavajuća vremena za regiju. Sukobi među zemljama regiona lako bi mogli da se razbuktaju“, rekao je Eklabya ​​Sharma, zamenik generalnog direktora kompanije Icimod.

Integralni tekst "A third of Himalayan ice cap doomed, finds report", autor Damian Carrington, objavljen 4. februara 2019. godine na portalu The Guardian.