Klimatske promjene: Provjerite koliko je vaš grad topliji nego kad ste rođeni?

Visoke temperature utjecat će na hranu, vodu, energiju, prijevoz i ekosustave u gradovima i u selima. Utjecaj koji imaju na zdravlje pogodit će najranjivije članove društva

AUTOR: Ružica Ereš
OBJAVLJENO: 24.06.19 u 12:05
OSVJEŽENO: 24.06.19 u 12:05
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Klimatske promjene i globalno zatopljenje koje je posljedica ljudskog djelovanja sve je vidljivije, od izumiranja golemog broja životinjskih i biljnih vrsta, otapanja ledenjaka u svim dijelovima svijeta do ogromnih količina plastičnog i drugog otpada u svjetskim morima i oceanima i povećanja prosječnih temperatura.

U svrhu podizanja svijesti i shvaćanja stvarnih razmjera klimatskih promjena The New York Times je dizajnirao aplikaciju u kojoj možete provjeriti koliki je prosječni porast temperatura u vašem gradu i usporediti temperature u godini kada ste rođeni s današnjim temperaturama. Aplikacija pokazuje koliko je (ljetnih) dana s temperaturom od 32°C i više bilo u godini vašeg rođenja, koliko ih ima danas i daje procjenu u tomu koliko će ih biti u budućnosti.

Kako bismo istražili stanje u BiH, uzeli smo nekoliko većih gradova i provjerili kako su se temperature mijenjale od 1960. godine, dokle sežu podaci aplikacije, do danas. Gradovi koje smo analizirali su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka i Neum.

Sarajevo

U Sarajevu su 1960. godine bila svega četiri dana godišnje s temperaturama višim od 32°C, što je broj dana koji je s određenim varijacijama ostao do 1990. godine. Tada se broj vrućih dana povećao na sedam i nastavio rasti pa je 2000. godine bilo deset vrućih dana, 2010. dvanaest, a trenutno ih ima četrnaest, što je dramatičan skok u relativno kratkom razdoblju. Slična kretanja će se vidjeti i u ostalim gradovima. Do kraja stoljeća se očekuje da će u prosjeku biti 35 dana godišnje s temperaturama višim od 32°C, a brojke mogu varirati od 22 do 55 dana.

Tuzla

Kada je riječ o Tuzli, broj vrućih dana kretao se sličnim trendovima. U početnoj godini koju nudi ova aplikacija, Tuzla je u prosjeku imala 4 vruća dana godišnje. Sličan prosjek se javlja u razdoblju 1970-1990., a u odnosu na Sarajevo primjećuje se blaga tendencija pada. Međutim, 1990. broj vrućih dana popeo se na šest i nastavio rasti. Do 2000. godine broj vrućih dana popeo se na deset, a do 2010. na jedanaest dana. Danas Tuzla prema ovoj aplikaciji ima otprilike dvanaest prevrućih dana, a do kraja stoljeća se očekuje skok na prosječnih 31 dan godišnje, gdje može biti varijacija između 19 i 51 dana.

Mostar

Mostar kao južniji grad u startu je imao više vrućih dana. Početkom šezdesetih, u Mostaru je godišnje u prosjeku bilo osam vrućih dana, brojka se otprilike kretala u nekim varijacijama između pet do osam dana do 1990 godine kada se popela na dvanaest dana. Otada je nastavila rasti pa je 2000. godine bilo 16, 2010 je bilo 19, a trenutno u Mostaru budu 22 prevruća dana godišnje, pokazuje procjena ove aplikacije. Očekuje se da će do kraja stoljeća u Mostaru biti 46 dana s temperaturama većim od 32°C, a njihov broj može varirati između 33 i 64 takva dana, što Mostar čini najekstremnijim primjerom na ovoj listi.

Banja Luka

Banja Luka je 1960. godine imala sedam vrućih dana, a s blagim varijacijama ta brojka se zadržala do 1990. godine, kada se broj vrućih dana popeo na jedanaest. Deset godina kasnije je već bilo 15 vrućih dana, a 2010. ih je bilo 18. Sada Banja Luka u prosjeku ima 19 vrućih dana, a do kraja stoljeća će ih vjerojatno biti oko 40. Očekuje se da će ta brojka varirati između 26 i 58 dana.

Neum

U našem jedinom morskom gradu je 1960. godine bilo sedam dana s temperaturama višim od 32°C. Za razliku od ostalih primjera, veća promjena se u Neumu događa oko 2000. godine kada se broj vrućih dana penje na trinaest. Do 2010. bilo je 17 vrućih dana, a ove godine ih u prosjeku ima 18. do kraja stoljeća očekuje se da će taj broj narasti do 39 vrućih dana u prosjeku, iako raspon može varirati od 32 do 66 dana. Tako je Neum na ovoj listi treći najtopliji grad prema pretpostavkama o budućim klimatskim kretanjima.

Način na koji će različiti gradovi i regije iskusiti povećanje broja dana s temperaturama većim od 32°C ovisi djelomično i o tome koliko su naviknuti na vrućinu, rekla je klimatologinja iz Rhodium Group Kelly McCusker.

Na globalnoj razini, dokazano je kako visoke temperature povećavaju rizik od obolijevanja i smrti, posebice kod starijih ljudi, male djece i ljudi s kroničnim oboljenjima. Pored toga, ekstremne vrućine imat će puno veći utjecaj na siromašne populacije koje dosta često nemaju pristup klima uređajima i drugim tehnologijama koje bi im pomogle u prilagođavanju na nove temperaturne okolnosti. Radnici koji posao obavljaju na otvorenom također su u većoj opasnosti od pretjeranih vrućina, iako će one imati posljedice i na radnike u tvornicama, pogotovo u zemljama u razvoju.

Rast temperature će biti bolniji za područja vlažnije klime nego za sušna područja te će utjecati na proizvodnju hrane i povećat će potrebu za električnom energijom, a mogao bi pogoršati suše i požare u određenim dijelovima svijeta.

"Više jako vrućih dana ima izravan i opasan učinak na ljude i sustave o kojima ovisimo", rekla je Cynthia Rosenzweig, voditeljica odjela za klimatska pitanja u NASA-inom institutu za proučavanje svemira Goddard. "Visoke temperature utjecat će na hranu, vodu, energiju, prijevoz i ekosustave u gradovima i u selima. Utjecaj koji imaju na zdravlje pogodit će najranjivije članove društva".

Ako želite vidjeti kakvo je stanje u vašem gradu, to možete učiniti ovdje.