Obnova šuma kao rješenje za klimatske promjene; istraživanje

Najveći potencijal nalazi se u samo šest zemalja: Rusija (151 milijun hektara), SAD (103 milijuna hektara), Kanada (78.4 milijuna hektara), Australija (58 milijuna hektara), Brazil (49.7 milijuna hektara) i Kina (40.2 milijuna hektara).

AUTOR: Good News Network
OBJAVLJENO: 10.07.19 u 16:22
OSVJEŽENO: 10.07.19 u 16:22
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Kako bi se s vremenom obuhvatile dvije trećine emisija CO2, potrebno bi bilo pošumljavanje oko 0.9 milijardi hektara zemlje u cijelom svijetu, pokazalo je istraživanje Crowther Lab na švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Zürichu.

Ovaj laboratorij istražuje rješenja za klimatske promjene koja se temelje na prirodi. U svom najnovijem istraživanju, objavljenom 5. srpnja u časopisu Science, znanstvenici su po prvi put pokazali koje bi lokacije trebalo pošumljavati i koliko ugljika bi nove šume mogle pohraniti.

"Jedna stvar nam je bila jako važna dok smo radili izračunavanja: izuzeće gradova i poljoprivrednih područja iz ukupnog potencijala obnove jer su ta područja potrebna za ljudski život", objasnio je voditelj istraživanja i postdoktorand u laboratoriju Crowther, Jean-François Bastin.

Znanstvenici su izračunali da bi u trenutnim klimatskim uvjetima Zemlja mogla podržati oko 4.4 milijarde hektara ukupnog šumskog pokrova. To je za 1.6 milijardi hektara više od trenutnih 2.8 milijardi. Od tih 1.6 milijardi hektara, 0.9 milijardi ispunjava preduvjet da ih ljudi ne koriste. To znači da na Zemlji trenutno postoji područje veličine SAD-a pogodno za obnovu šuma. Kada bi dozrele, ove šume mogle bi skladištiti oko 205 milijardi tona ugljika, što je oko dvije trećine ukupne količine od 300 milijardi tona koja je otpuštena u atmosferu zbog ljudskih aktivnosti od razdoblja industrijske revolucije, prenosi Good News Network.

"Svi smo znali da obnova šuma može igrati ulogu u rješavanju klimatskih promjena, ali nismo znali koliki bi utjecaj ona imala. Naše istraživanje jasno pokazuje da je pošumljavanje najbolje prirodno i dostupno rješenje za klimatske promjene. Međutim, moramo djelovati brzo jer će za sazrijevanje novih šuma i ostvarivanje punog potencijala za prirodno skladištenje ugljika trebati desetljeća", rekao je Thomas Crowther, suradnik na istraživanju i utemeljitelj laboratorija.

Istraživanje pokazuje i koji su najprikladniji dijelovi svijeta za obnavljanje šuma. Najveći potencijal nalazi se u samo šest zemalja: Rusija (151 milijun hektara), SAD (103 milijuna hektara), Kanada (78.4 milijuna hektara), Australija (58 milijuna hektara), Brazil (49.7 milijuna hektara) i Kina (40.2 milijuna hektara).

Mnogi trenutni klimatski modeli pogrešno pretpostavljaju kako će klimatske promjene dovesti do stvaranja većeg šumskog pokrova, upozorava se u ovom istraživanju. Njime je utvrđeno kako postoji vjerojatnost povećanja sjevernih borealnih šuma u regijama poput Sibira, no pokrivenost stablima se tamo kreće oko svega 30 do 40 posto. Njihov rast bi nadmašili gubici u gustim tropskim šumama koje obično imaju između 90 i 100 posto pokrivenosti stablima.

Alat na web-stranici laboratorija Crowther omogućuje posjetiteljima pogledati bilo koju točku svijeta koja ih zanima i saznati koliko stabala može u tom dijelu svijeta rasti te koliko ugljika mogu pohraniti. Pored toga, na stranici se nalazi i popis organizacija za obnovu šuma.

Laboratorij Crowther predstavlja prirodu kao rješenje za bolju raspodjelu resursa (identifikacija regija koje, uz odgovarajuću obnovu šuma, mogu imati najveći utjecaj na klimatske promjene), postavljanje realnih ciljeva (mjerljivi ciljevi koji maksimalno povećavaju utjecaj projekata obnove) i praćenje napretka (procjena postignuća tijekom vremena i poduzimanje korektivnih mjera).


Prevela: Ružica Ereš