Klimatske promjene: Očekuje se demografska ekspanzija u najugroženijim zemljama

Sve osim jedne od ovih deset zemalja nalaze se u supsaharskoj Africi, regiji čija će se populacija prema sadašnjim prognozama udvostručiti do 2050. i nastaviti rasti još dugo nakon što u bogatim područjima svijeta dođe do još ozbiljnih demografskih stagnacija i padova.

AUTOR: Time Magazine
OBJAVLJENO: 12.07.19 u 13:34
http://bit.ly/2Yeg5ZY
Klimatolozi već dugo upozoravaju da će utjecaj klimatskih promjena teže i ranije pogoditi manje razvijene dijelove svijeta na jugu, nego bogatije zemlje. Jedna od glavnih posljedica tog trenda, prema najnovijoj UN-ovoj demografskoj analizi i prognozi, pokazuje da će zemlje koje imaju najveći rast stanovništva u narednim desetljećima prve osjetiti posljedice klimatskih promjena.

Magazin TIME je usporedio podatke iz publikacije o prognozi demografskih kretanja koju je UN objavio u lipnju s listom zemalja koje će biti najugroženije zbog klimatskih promjena koju je sastavila britanska konzultantska tvrtka Verisk Maplecroft.

Indeks klimatske ugroženosti temelji se na skupu podataka koje izdaju tijela poput Svjetske banke i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Njime se nastoje procijeniti fizički učinci klimatskih promjena na određenu zemlju (dugoročne promjene vremenskih obrazaca, oborine i sl.), osjetljivost stanovništva zemlje (na temelju čimbenika poput razine siromaštva, kvalitete zdravstvene skrbi i obrazovanja) te sposobnost zemlje da se prilagodi novim uvjetima (na temelju čimbenika poput snage i stabilnosti institucija, gospodarstva i vlade).

Sve osim jedne od ovih deset zemalja nalaze se u supsaharskoj Africi, regiji čija će se populacija prema sadašnjim prognozama udvostručiti do 2050. i nastaviti rasti još dugo nakon što u bogatim područjima svijeta dođe do još ozbiljnih demografskih stagnacija i padova. Europa, koja dominira s 27 od 36 zemalja u rangu niskog indeksa klimatske ugroženosti, vjerojatno će doživjeti pad populacije za 5% do 2050. godine. Populacija SAD-a će u istom razdoblju narasti za 15%.

Zemlje poput Somalije, Burundija i Demokratske Republike Kongo suočit će se s udvostručenjem broja populacije u narednih trideset godina, a istovremeno će imati stalni problem sa sušama, velikim poplavama, ekstremnim vrućinama, erozijom tla i drugim fizičkim posljedicama klimatskih promjena.

Broj stanovnika u najugroženijoj zemlji – Srednjoafričkoj Republici – do 2050. godine narast će za zapanjujućih 77%. Usporedbe radi, globalni porast populacije u istom periodu procjenjuje se na 32%. Ova zemlja, koja nema izlaz na more, jedna je od najsiromašnijih na svijetu. Nasilni politički i međuetnički sukobi doveli su do iseljavanja više od 600.000 ljudi od 2013. godine, a skoro tri milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć. Kako bi nahranili stanovništvo, poljoprivrednici se oslanjaju na redovite kišne sezone koje će u budućnosti vjerojatno poremetiti sve nestabilnija klima.

Izazovi s kojima se suočava Srednjoafrička Republika pokazuju koliko će složen biti proces upravljanja tako brzim rastom stanovništva, posebice kada se u obzir uzmu klimatske promjene.

Podaci Svjetske banke pokazuju da je prosječna osoba koja živi na području subsaharske Afrike proizvela oko 0.8 tona CO2 u 2014. godini. Prosječni Europljani godišnje proizvedu oko 6.4 tona, a Amerikanci čak 16.5 tona CO2 godišnje.

Wolfgang Lutz, direktor Centra za demografiju i globalni ljudski kapital Wittgenstein sa sjedištem u Beču, tvrdi da bi razlika u iskustvima različitih zemalja i (ne)spremnost za klimatske promjene u kombinaciji s demografskom ekspanzijom osjetljivih regija, mogla dodatno pojačati masovne migracije i izbjegličke krize.

"Što je veći jaz između siromašnih i manje razvijenih zemalja koje brzo rastu i prve osjećaju posljedice klimatskih promjena, i bogatih, manje ugroženih zemalja na sjeveru koje se boje primanja ljudi, to je više moguće da ćemo biti svjedoci sve češćih nedokumentiranih, neregularnih i neplaniranih migracija", tvrdi Lutz.

Svjetska banka procjenjuje da bi klimatske promjene mogle stvoriti više od 140 milijuna novih migranata u supsaharskoj Africi, Južnoj Aziji i Latinskoj Americi do 2050. godine. Od velike većine klimatskih migranata očekuju se kretanja unutar svojih zemalja i stvaranje pritiska na resurse u većim i manjim gradovima, kao i u ruralnim zajednicama. Rizici ovakvog raseljavanja već se mogu primijetiti na područjima poput sjeverne Nigerije, koja doživljava sve jače širenje pustinjskih područja kao posljedice globalnog zatopljenja, što je potaknulo stočare da se sele ka jugu kako bi pronašli iskoristivu zemlju, a to je izazvalo nasilne sukobe s poljoprivrednim zajednicama tih područja.

Specijalni reporter UN-a za ljudska prava u lipnju je upozorio da nejednaka raspodjela utjecaja klimatskih promjena kada su u pitanju zemlje u razvoju i razvijene zemlje dovodi svijet u opasnost od "klimatskog apartheida", u kojem "bogati kupuju bijeg od vrućine, gladi i sukoba, dok je ostatak svijeta prepušten sam sebi".

Postoje i napetosti zbog nastojanja da se ubrza gospodarski razvoj u tim zemljama kako bi se one mogle zaštititi od klimatskih promjena, no sam taj proces je povijesno povezan s rastućim stopama emisija stakleničkih plinova. Međutim, Lutz kaže kako bi političari trebali tražiti načine kako odvojiti vezu između viših prihoda i viših stopa emisija, odnosno tražiti alternativu "lošim tehnologijama", a ne razvoju.

On tvrdi da bi se međunarodna pomoć trebala usmjeriti i na podizanje razine obrazovanja jer ono stvara "otpornija društva koja su u stanju bolje odgovoriti na utjecaj klimatskih promjena". To također može pomoći u suzbijanju brzog rasta stanovništva u drugoj polovici stoljeća – budući da žene s višom razinom obrazovanja imaju tendenciju za manjim brojem djece – čime bi se potencijalno mogao neutralizirati rast emisija kod bogatije populacije, tvrdi Lutz, pozivajući se na model Sveučilišta u Denveru.

No, čak i ako bi razvoj mogao ublažiti prijetnje klimatskih promjena i porasta broja stanovništva, bit će ga teže će ostvariti upravo radi ovih problema. UN je u svom izvješću, objavljenom 10. srpnja, upozorio kako rani učinci klimatskih promjena zemljama otežavaju smanjivanje razine siromaštva. Istovremeno, brz rast stanovništva također otežava razvoj jer će okolnosti za širenje obrazovanja, zdravstva i drugih javnih službi biti sve teže kako stanovništvo bude raslo.

"Bit će to teška bitka", zaključio je Lutz.


Prevela: Ružica Ereš