Implikacije grijanja planeta i ekstremnih vrućina na radnike

Rad na vrućini je opasan zato što ekstremna vrućina onemogućuje tijelu da se adekvatno hladi. Što je tijelo duže pregrijano, veći su rizici od bolesti povezanih s vrućinom, poput primjerice toplotnih grčeva, toplinske iscrpljenosti, toplotnog udara i u ekstremnim slučajevima smrti.

AUTOR: Tord Kjellstrom
OBJAVLJENO: 31.10.19 u 14:54
http://bit.ly/2BY4UqT
Dosad već mnogo nas prepoznaje da se suočavamo s klimatskom krizom velikih razmjera te da će rast temperatura ugroziti živote milijuna ljudi diljem planeta. Ozbiljni valovi vrućine već su ubili više tisuća ljudi u posljednjem desetljeću, no ono o čemu se često ne priča je to da porast temperatura polako, ali sigurno dovodi do sve opasnijeg toplinskog stresa u naš svakodnevni život.

Milijuni ljudi rade vani na terenu ili u zatvorenim prostorijama koje se ne hlade. Ljudi koji rade u građevini, poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu ili u vojsci često intenzivno rade direktno na Sučnevoj svjetlosti jako dugo vremena. Milijuni radnika u zatvorenim tvornicama, skladištima i radionicama također su izloženi pretjeranim vrućinama na radnom mjestu. Istraživanje provedeno u jednoj tvornici odjeće u kojoj pretežno rade mlade žene pokazalo je da one rade na temperaturama od čak 37°C.

Rad na vrućini je opasan zato što ekstremna vrućina onemogućuje tijelu da se adekvatno hladi. Što je tijelo duže pregrijano, veći su rizici od bolesti povezanih s vrućinom, poput primjerice toplotnih grčeva, toplinske iscrpljenosti, toplotnog udara i u ekstremnim slučajevima smrti.

Smrtni slučajevi zbog vrućine već se događaju. Ovog ljeta sam sam surađivao u jednom istraživanju koje je analiziralo smrtne slučajeve nepalskih građevinskih radnika u Kataru i koje je pokazalo smrtonosni efekt toplinskog stresa tijekom najtoplijih mjeseci. Otkrili smo da se više stotina smrtnih slučajeva moglo izbjeći da radnici nisu bili prisiljeni raditi dugo vani na velikim vrućinama.

Na drugoj strani svijeta, stotine mladih berača šećerne trske u Srednjoj Americi su umrle zbog kroničnog zatajenja bubrega povezanog s prekomjernim znojenjem i dehidracijom tijekom napornih radova na otvorenom.

Kako se broj i intenzitet vrućih dana povećava, sve više radnika će se suočiti s još većim izazovima kako bi izbjegli toplinski stres, posebice one dvije trećine globalne populacije koja živi u tropskim i suptropskim područjima. Toplinska iscrpljenost ugrozit će živote milijuna ljudi i potkopavati napore za smanjenjem stope siromaštva.

S problemom rada na visokim temperaturama prvi put sam se upoznao kada sam posjetio tvornice u Vijetnamu gdje je prevelika vrućina ozbiljno utjecala na proizvodnju tijekom najtoplijih mjeseci u godini. Tada nekada sam bio i član Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) na kojem se izvještavalo o učincima klimatskih promjena na zdravlje stanovništva. Slušao sam kako su govornici stalno izvještavali o učincima klimatskih promjena na poljoprivredu, šumarstvo i ostale industrije. Nitko nije spomenuo učinak vrućine na radnike.

Čak i nakon toliko godina prijetnja ljudskom zdravlju i ekonomskom opstanku zbog pretjeranog izlaganja vrućini još uvijek ne dobiva dovoljno pažnje u raspravama o globalnoj klimatskoj krizi. Ipak, nekoliko analiza je dostupno o negativnim ekonomskim učincima vrućine na radnike i njihovu produktivnost. Međunarodna organizacija rada (ILO) procjenjuje da bi se globalni gubici produktivnosti, ekvivalentni 80 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom, mogli dogoditi do 2030. godine u najtoplijim zemljama.

Nije dovoljno samo reći da će klimatizacija prostora i promjena načina rada prevladati prijetnje za zdravlje koje predstavlja prekomjerna vrućina. Za mnoge od najugroženijih to jednostavno nije moguće. Radnik i migrant iz Katara ili radnik na šivaćem stroju u Vijetnamu često nema gotovo nikakvu kontrolu nad svojim radnim okruženjem ili potencijalno smrtonosnim nivoima vrućine i toplinskog stresa kojem mogu biti izloženi. Globalno zagrijavanje je ozbiljna prijetnja i radničkom i privatnom životu milijuna ljudi. Sve nove klimatske politike to moraju uzeti u obzir ako želimo imati ikakve šanse da se prilagodimo onom što dolazi.


Piše Tord Kjellstrom za The Guardian
Prevela: Ružica Ereš