Upozorenje o izvanrednom stanju klime podržalo 11.000 znanstvenika

Kao rezultat ljudskih aktivnosti postoje posebno uznemirujući trendovi povećanja temperature kopna i oceana, porasta razine mora i ekstremnih vremenskih pojava, kažu znanstvenici: "Unatoč četrdesetogodišnjim globalnim pregovorima o klimi, uz nekoliko izuzetaka, većinom se nismo uspjeli posvetiti ovom problemu. Posebno su zabrinjavajuće potencijalno nepovratne točke preokreta. Lančane reakcije mogle bi uzrokovati značajne poremećaje u ekosustavima, društvu i ekonomiji, što bi potencijalno moglo dovesti do toga da veliki dijelovi planeta budu nenastanjivi".

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 06.11.19 u 11:11
http://bit.ly/2WLA91I
Ljudi na svijetu suočit će se s "neviđenom patnjom zbog klimatske krize" ukoliko se ne dogode velike transformacije globalnog društva, navodi se u upozorenju koje je podržalo više od 11.000 znanstvenika.

"Jasno i nedvosmisleno izjavljujemo da se planet Zemlja suočava s vanrednim klimatskim stanjem", navodi se u upozorenju. "Da bismo osigurali održivu budućnost, moramo promijeniti način na koji živimo. To podrazumijeva velike transformacije u načinu na koji naše globalno društvo funkcionira i komunicira s prirodnim ekosustavima".

Nemamo vremena za gubljenje, tvrde znanstvenici: "Klimatska kriza je ovdje i razvija se brže nego što je većina znanstvenika očekivala. Ozbiljnija je nego što smo mislili, a ugrožava prirodne ekosustave i sudbinu čovječanstva".

Izjava je objavljena u časopisu BioScience povodom 40. godišnjice prve svjetske klimatske konferencije koja je održana u Ženevi 1979. godine. Izjava je nastala u suradnji nekoliko desetaka znanstvenika, a podržalo ju je još njih 11.000 iz 153 države. Znanstvenici kažu da su potrebne hitne promjene koje uključuju zaustavljanje rasta stanovništva, ostavljanje fosilnih goriva u tlu, zaustavljanje uništavanja šuma i prestanak konzumacije mesa".

Profesor William Ripple sa Sveučilišta Oregon State i glavni autor upozorenja rekao je da ga je na pokretanje ove inicijative potaknulo povećanje ekstremnih vremenskih uvjeta koje je primjećivao. Ključni cilj upozorenja je utvrđivanje čitavog niza pokazatelja uzroka i posljedica klimatske krize, a ne samo emisija CO2 i porast površinske temperature, prenosi The Guardian.

"Treba pratiti širi niz pokazatelja, uključujući rast ljudske populacije, potrošnju mesa, gubitak šuma, potrošnju energije, subvencije na fosilna goriva i godišnje ekonomske gubitke zbog ekstremnih vremenskih pojava", rekao je koautor Thomas Newsome sa Sveučilišta u Sydneyu.

Ostali "duboko zabrinjavajući znakovi ljudskih aktivnosti" koje su znanstvenici odabrali uključuju rastući broj putnika u zračnom prometu i rast svjetskog BDP-a. "Klimatska kriza usko je povezana s pretjeranom potrošnjom zbog bogataškog načina života", rekli su.

Kao rezultat ovih ljudskih aktivnosti postoje posebno uznemirujući trendovi povećanja temperature kopna i oceana, porasta razine mora i ekstremnih vremenskih pojava, kažu znanstvenici: "Unatoč četrdesetogodišnjim globalnim pregovorima o klimi, uz nekoliko izuzetaka, većinom se nismo uspjeli posvetiti ovom problemu. Posebno su zabrinjavajuće potencijalno nepovratne točke preokreta. Lančane reakcije mogle bi uzrokovati značajne poremećaje u ekosustavima, društvu i ekonomiji, što bi potencijalno moglo dovesti do toga da veliki dijelovi planeta budu nenastanjivi".

"Pozivamo na široku upotrebu ključnih znakova kako bi omogućili kreatorima politika i javnosti da shvate razmjere krize, preraspodjele svoje prioritete i prate napredak", napisali su znanstvenici.

"Ne morate biti ozbiljan naučnik da biste pogledali grafikone i znali da su stvari krenule po zlu", rekao je Newsome. "Ali nije kasno". Znanstvenici su prepoznali i neke ohrabrujuće tendencije, poput smanjenja nataliteta na globalnoj razini, povećanje solarnih i vjetroelektrana i smanjivanje korištenja fosilnih goriva. Stope uništavanja Amazonije također su padale sve do nedavnog porasta u mandatu novog predsjednika Bolsonara.

Znanstvenici su postavili i nekoliko hitnih ciljeva koji se moraju riješiti:

- Efikasnije korištenje energije i primjena velikih poreza na ugljik kako bi se smanjila potrošnja fosilnih goriva

- Stabilizacija globalne populacije – koja trenutno raste za 200.000 ljudi svaki dan – korištenjem etičkih pristupa poput dužeg obrazovanja djevojčica

- Zaustavljanje uništavanja prirode i obnova šuma i mangrova da apsorbiraju CO2

- Prehranu bazirati na biljkama i manje mesa te smanjiti količine prehrambenog otpada

- Ekonomske ciljeve preusmjeriti od rasta BDP-a

"Dobra je vijest da takve transformativne promjene, uz socijalnu i ekonomsku pravdu za sve, obećavaju mnogo veće blagostanje od uobičajenog poslovanja", rekli su znanstvenici. Nedavni porast zabrinutosti ohrabruje, dodali su, misleći na događaje od globalnih štrajkova u školama do tužbi protiv zagađivača i reakcija dijela zemalja i tvrtki.

Prije dvije godine je također objavljeno upozorenje o opasnostima od onečišćenja i sve izvjesnijeg masovnog izumiranja divljih životinja na Zemlji, također pod Rippleovim vodstvom. To izvješće podržalo je više od 15.000 znanstvenika i čitalo se u parlamentima od Kanade do Izraela. Stiglo je nakon 25 godina od izvornog "Upozorenja svjetskih znanstvenika čovječanstvu" iz 1992. godine u kojem je pisalo: "Potrebna je velika promjena u našem upravljanju Zemljom i životom na njoj ako želimo izbjeći veliku ljudsku patnju".

Ripple je rekao da znanstvenici imaju moralnu obvezu izdavati upozorenja o katastrofalnim prijetnjama: "Važnije je nego ikad prije da govorimo na temelju dokaza. Vrijeme je da nadiđemo sama istraživanja te da se izravno obratimo građanima i kreatorima politika".


Prevela: Ružica Ereš