Švedska: Zemlja revolucije recikliranja

Iako je možda bolji od mnogih alternativa, švedski model nije 100% ekološki prihvatljiv, ako imamo u vidu da se polovica cjelokupnog kućnog otpada spaljuje kako bi se proizvela energija.

AUTOR: TRT World
OBJAVLJENO: 25.11.19 u 14:16
http://bit.ly/37Duzn2
Kao rezultat zapanjujuće "revolucije recikliranja", Švedska je gotovo postigla nultu razinu otpada i uvezla najmanje dva milijuna tona smeća iz drugih europskih zemalja.

Švedska reciklira zapanjujućih 99% lokalnog otpada, zahvaljujući osjetljivosti svojih građana na okoliš i sofisticiranim tehnikama prikupljanja otpada. To znači da je ovo daleko najbolja zemlja na svijetu kada je u pitanju recikliranje i ponovna upotreba otpada, piše TRT World.

Postotak recikliranog otpada iz kućanstava porastao je sa 38% iz 1975. godine na današnjih 99. U 2001. godini u Švedskoj je odloženo 22% otpada, međutim, danas odlagališta primaju samo 1% proizvedenog otpada.

S obzirom da je ovo uzrokovalo deficit otpada, Švedska ga je počela uvoziti. Gotovo 2,3 milijuna otpada uvezeno je iz Velike Britanije, Norveške, Irske i drugih zemalja u 2016. godini. Za razliku od redovnog uvoza, Švedska za uzvrat dobiva novac.

Od kućnog otpada u 2017. godine 15,5% iskorišteno je za bioreciklažu, 33,8% za recikliranje materijala a 50,2% za povrat energije. Odlagališta otpada sama po sebi doprinose stvaranju stakleničkih plinova, a izgaranje je za okoliš bolje, kažu stručnjaci.

"Ako spalite jednu tonu talijanskog otpada u Švedskoj, dobit ćete 500 kilograma CO2 manje nego na odlagalištima u Italiji, što je značajno smanjenje", kaže Johan Sundberg, konzultant za energetiku i otpad u tvrtki Profu.

Zahvaljujući inovacijama državnog programa za otpad i energiju, izgaranje otpada u spalionicama dovodi toplinu u više od milion domova u zemlji. Postupak recikliranja ne završava se u fazi gorenja. Preostali pepeo čini 15% volumena otpada prije izgaranja. Metali iz ovog pepela ponovno se recikliraju, a ostatak se koristi za izgradnju cesta. Ostaje samo 1% otpada koji se odlaže na deponije.

Štoviše, dim od sagorijevanja otpada filtrira se kroz takozvane suhe filtre i vodu, a suhi filtri se koriste za ponovno popunjavanje napuštenih rudnika.

Iako je možda bolji od mnogih alternativa, švedski model nije 100% ekološki prihvatljiv, ako imamo u vidu da se polovica cjelokupnog kućnog otpada spaljuje kako bi se proizvela energija.

Weine Wiqvist, direktor Švedskog udruženja za gospodarenje otpadom i recikliranje (Avfall Sverige) objašnjava da ponovna upotreba materijala ili proizvoda znači trošiti manje energije za stvaranje proizvoda, umjesto da jedan spalite i napravite novi od nule.

Drugi kritičari također ističu činjenicu da je nusproizvod izgaranja otpada ugljični dioksid i voda. Iako netoksičan, doprinos emisije CO2 globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama ne smije se zanemariti.

Švedska ima vrhunski sustav sakupljanja otpada s postajama za recikliranje udaljenim ne više od 300 metara od stambenih objekata. Ispod cesta postoje cjevovodi koji usisavaju smeće koje kućanstva šalju na reciklažu. Sustav pomaže u uklanjanju neugodnih mirisa smeća a također omogućuje da smeće ne zauzima prostor na ulicama.

Tvrtka Optibag posjeduje sofisticirane strojeve koji mogu međusobno odvajati vreće za smeće različitih boja. Stroj ih automatski sortira, što rješava problem troškova koje stanice za sortiranje iziskuju.

Šveđani su odlično obrazovani po pitanju sortiranja smeća i vlada ima snažnu strategiju za prikupljanje i ponovnu uporabu otpada za stvaranje energije.

Glazbenici u ovoj zemlji snimaju pjesme i reklame koje potiču ljude da recikliraju. Postavljeni su zvučnici uz odlagališta koji recikliranje čine zanimljivijim a u supermarketima u zamjenu za limenke potrošači mogu dobiti novac. Šveđani sortiraju svoj otpad prema vrstama poput metala, stakla, plastike i organskog otpada.

Hrana se koristi za stvaranje bioplina, dok se staklene boce ponovno upotrebljavaju ili tope za proizvodnju novih. Plastiku vraćaju u izvorno stanje, a posebni kamioni za smeće prikupljaju opasne tvari i električni otpad poput nekih kućanskih aparata, starog namještaja i televizora.


Prevela: Ružica Ereš