Nova generacija hidroelektrana "prijeti europskim rijekama", upozoravaju stručnjaci

Čak i male brane mogu imati dramatičan utjecaj na divlje životinje, sprječavajući migraciju riba do mrijestilišta. Europska agencija za zaštitu okoliša tvrdi da su brane povezane s padom populacija lososa, pastrmke, jegulje i jesetra. Prema ovoj agenciji, brane i vještačka jezera na određenim mjestima zadržavaju pijesak, potičući eroziju obale i poplave.

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 28.11.19 u 14:15
http://bit.ly/37Ks7LM
Europske rijeke mogla bi fatalno poremetiti izgradnja nove generacije hidroelektranskih brana, upozoravaju stručnjaci. Više od četvrtine (28%) novih hidroelektrana planira se izgraditi u prirodnim rezervatima, dosta njih na Balkanu.

Rijeke u zapadnoj i srednjoj Europi već su pretrpane desecima tisuća umjetnih barijera poput brana, koje su potakle strmoglavi pad populacije slatkovodnih riba, poput lososa, pastrve i jegulje.

Istraživanje, za koje stručnjaci tvrde da predstavlja prvi popis hidroelektrana u Europi, otkrilo je da se u narednim godinama planira izgradnja 8.507 novih postrojenja. Još 278 postrojenja već je u izgradnji, piše u istraživanju koje su zatražile četiri nevladine organizacije.

"Ukoliko ne zaustavimo ovu pomamu za branama, suočit ćemo se s krajem rijeka slobodnog toka u Europi", kaže Ulrich Eichelmann, izvršni direktor RiverWatcha, jedne od četiri nevladine organizacije koje su zatražile provođenje ovog istraživanja. "Pod krinkom "zelene energije", hidro-lobi i kreatori politika uskoro će uništiti i posljednje preostale rijeke i potoke u Europi, a time i ogromnu količinu biljnih i životinjskih vrsta. Ne trebaju nam nikakve nove hidro brane u Europi".

Eichelmann je rekao da su kvaliteta i raznolikost rijeka na Balkanu "bez premca", doks u hidroelektrane u srednjoj i zapadnoj Europi već imale ogroman utjecaj, "do te mjere da mnogi od nas ne znaju kako izgleda živa rijeka".

Rijeku Vjosu, koja teče od Grčke do Jadranskog mora, opisao je kao "zadnju veliku divlju rijeku u Europi" i rekao da je "vrlo ugrožena" zbog hidroenergetskih projekata planiranih u Albaniji, prenosi The Guardian.

Akademska istraživanja otkrila su da se do 30 vrsta slatkovodne ribe na Balkanu suočava s izumiranjem ukoliko se nastave svi planirani hidroenergetski projekti. Pod rizikom su grčka lampetra planeri, pastrmka glavatica, neke vrste zingela, ribe koja uspijeva u brzim vodama. "Moramo shvatiti da će se ionako velika potražnja za vodnim resursima, posebno u južnoj Europi, pogoršati uz tako veliku hidroenergetsku eksploataciju, što će biti smrtonosna kombinacija kada je u pitanju raznolikost životinja i biljaka u slatkim vodama", rekao je Steven Weiss, izvanredni profesor u Karl-Francensovom Sveučilištu u Grazu. Weis, koji je proveo odvojeno istraživanje o tome kakvu prijetnju predstavljaju brane za divljinu, poslao je komentar timu iz nevladinih organizacija.

Izvješće je objavljeno u vrijeme kada novi čelnici EU pripremaju planove za "europski zeleni ugovor", koji bi trebao dovesti do širenja obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova na neto nulu do 2050. godine.

Nevladine organizacije tvrde da je Europa već "zasićena" branama i inzistiraju da se hidroelektrane ne bi trebale smatrati oblikom zelene energije.

Čak i male brane mogu imati dramatičan utjecaj na divlje životinje, sprječavajući migraciju riba do mrijestilišta. Europska agencija za zaštitu okoliša tvrdi da su brane povezane s padom populacija lososa, pastrmke, jegulje i jesetra. Prema ovoj agenciji, brane i vještačka jezera na određenim mjestima zadržavaju pijesak, potičući eroziju obale i poplave.

WWF, još jedna od nevladinih organizacija koja je naručila ovo izvješće, kaže da su hidroelektrane jedna od najvećih prepreka ispunjenju ciljeva EU o zdravim rijekama.

Prema zakonodavstvu EU o vodama, sve rijeke, jezera, obalne i podzemne vode moraju dostići "dobro" ekološko stanje najdalje do 2027. godine, što je produženje izvornog cilja čiji je rok bio 2015. godina. Trenutno je u dobrom stanju samo 40% površinskih voda, navodi se u najnovijem izvješću, u kojem se ističu i problemi zagađenja i ljudske aktivnosti koja remeti protok rijeka.

NVO istraživanje ističe i da će mnoge planirane hidroelektrane proizvoditi relativno malo električne energije. "Male hidroelektrane imaju velik ekološki učinak jer ih ima mnogo i narušavaju kontinuitet rijeka, a pritom minimalno doprinose proizvodnji električne energije".

Korištenje hidroenergije raste sve sporije u zapadnoj Europi, uključujući Škotsku i Norvešku. U Švicarskoj, koja intenzivno koristi tu tehnologiju, operateri žele iskoristiti topljenje ledenjaka kako bi stvorili novi model "periglacijalne hidroelektrane". No, najbrže širenje hidroelektrana predviđa se u jugoistočnom dijelu Europe i u Turskoj.


Prevela: Ružica Ereš