Siromašnim zemljama potrebno je više novca za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena

Jedan od primjera problema koji dolaze je utjecaj porasta razine mora na domove i groblja u otočnim državama na Tihom oceanu. Ova važna kulturna i vjerska mjesta u velikoj su opasnosti od potopa, a obitelji ih koriste generacijama. Klimatske promjene tako ugrožavaju čitavo kulturno iskustvo mnogih ljudi. Slično tome, sredstva za život uništit će se tijekom zagrijavanja, a bit će potreban novac kako bi se ljude obučilo za druga zanimanja.

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 01.12.19 u 12:56
OSVJEŽENO: 01.12.19 u 12:56
http://bit.ly/37U6pVO
Trebala bi se uspostaviti nova međunarodna organizacija koja će prikupljati i raspodjeljivati novac zemljama koje će najviše osjetiti posljedice globalnog zatopljenja, ključni je zaključak britanskog izvješća Addressing the Impacts of Climate Change o kojem će se ovog tjedna raspravljati u Madridu na pregovorima o klimatskim promjenama COP25. Autori izvješća tvrde da bi se novac koji prikupi ovo novo tijelo trebao, zajedno sa $100 milijardi koje su se bogate zemlje već obvezale donirati, iskoristiti da se pomogne siromašnijim zemljama da smanje emisije CO2 i prilagode se klimatskoj krizi.

Tim novim fondovima trebale bi se nadoknaditi posljedice porasta temperatura u siromašnim zemljama, u kontekstu kulturne devastacije, gubitka tradicionalnih radnih mjesta i uništenje biološke raznolikosti koja im je nanesena.

"Veliki broj zemalja koje će osjetiti najveći utjecaj klimatskih promjena nisu ih uzrokovale, a suočavaju se sa značajnim gubicima i štetama", navode autorice izvješća Rebecca Byrnes i Swenja Surminski iz Instituta Graham za istraživanje klimatskih promjena i okoliša.

Sada su očajnički potrebni fondovi za kompenzaciju tih gubitaka i šteta, a ne smiju se odgađati, inzistiraju autorice.

Sastanak se izvorno trebao održati u Čileu, međutim, zbog političkih nemira organizatori su bili prisiljeni promijeniti lokaciju sastanka. Očekuje se da će delegati najveću pažnju usmjeriti na tržišne mehanizme za smanjenje emisija CO2 i na gubitke i štete u kulturi, sredstvima za život i bioraznolikosti s kojima se suočavaju zemlje u razvoju.

Neki od delegata iznijet će tezu da pogođenim državama treba osigurati naknadu – što će drugi smatrati kontroverznim. Ipak je jasno da učinci klimatskih promjena već nadilaze puke neugodnosti za narode i da već štete zdravlju, bioraznolikosti, tradiciji, kulturi, sredstvima za život i mnogim drugim aspektima života, navodi se u izvješću.

Jedan od primjera problema koji dolaze je utjecaj porasta razine mora na domove i groblja u otočnim državama na Tihom oceanu. Ova važna kulturna i vjerska mjesta u velikoj su opasnosti od potopa, a obitelji ih koriste generacijama. Klimatske promjene tako ugrožavaju čitavo kulturno iskustvo mnogih ljudi. Slično tome, sredstva za život uništit će se tijekom zagrijavanja, a bit će potreban novac kako bi se ljude obučilo za druga zanimanja.

Ekonomisti procjenjuju da će, ukoliko se porast globalne temperature uspije zadržati ispod 2°C, oštećenja zemalja u razvoju koje će uzrokovati porast razine mora, širenje pustinja i promjena ekosustava doseći oko $200 milijardi godišnje do 2030. godine. Međutim, ta bi se vrijednost mogla povećati na čak $4 bilijuna godišnje ukoliko rast globalne temperature pređe tu granicu, piše The Guardian.

Drugi scenarij i dalje ostaje vjerojatniji, navodi se u izvješću UN-ovog programa za okoliš koji je objavljen prošli tjedan. Unep tvrdi da je ukupna emisija u 2018. godini dosegla ekvivalent od 55 gigatona CO2 – što Zemlju vodi prema porastu temperature od 3.2°C do kraja ovog stoljeća.

"Obećalo se mnogo novca za pomoć u upravljanju rizicima od katastrofa u zemljama u razvoju, što je način razvijenih zemalja da ublaže najgore utjecaje globalnog zagrijavanja", rekla je Surminski. "No, trebamo nešto više. Gubici i štete već se događaju, a zemljama je i za to potrebna podrška".

Međutim, teško je procijeniti odakle će se izvući sredstva za takve akcije. Donald Trump nagovijestio je povlačenje SAD-a iz postojećeg Pariškog klimatskog sporazuma, a malo je vjerojatno da će on zagovarati kompenzacijske sheme za siromašnije države.

Ovo je težak zadatak, rekla je Surminski. "Ovaj problem se čini teškim sada, ali ako ga ostavimo za kasnije, bit će ga gotovo nemoguće riješiti".


Prevela: Ružica Ereš