Sadnja konoplje mogla bi pomoći očuvanju populacije pčela; istraživanje

"Iako konoplja ne daje nikakav nektar, cvjetovi bogati peludom čine konoplju ekološki vrijednim usjevima. Pored toga, pristup ključnim fitokemikalijama iz peludi i nektara različitih biljnih izvora važan je za sigurniji opstanak i toleranciju na patogene pčela. Daljnje studije koje bi analizirale hranjivu vrijednost peluda konoplje pružile bi snažne dokaze u prilog ekološkim benefitima", komentirali su znanstvenici.

AUTOR: Healthy Food House
OBJAVLJENO: 17.12.19 u 16:59
http://bit.ly/34tKu4S
Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Colorado ukazuje da bi povećanje sadnje konoplje moglo pridonijeti očuvanju populacije pčela.

Znanstvenici su postavili deset bezopasnih zamki za pčele na velikim farma na sjeveru Colorada i za pet dana tijekom vrhunca uzgoja sakupili su više od 2.000 pčela, među kojima 23 različitih vrsta uključujući europsku pčelu, kako bi procijenili koliko ih usjevi konoplje privlače, prenosi Healthy Food House.

Cilj im je bio istražiti je li konoplja "potencijalno vrijedan izvor polena za hranjenje pčela", što igra važnu ulogu u održavanju "održive produktivnosti u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima".

Istraživači su objasnili da biljke konoplje mogu biti korisne za pčele jer proizvode velike količine polena, a uz to su "dioecijalne i brzorastuće, te se razmnožavaju uz pomoć vjetra".

Kako tvrde znanstvenici, "prikupljena su 23 različita roda pčela, od kojih je europska pčela, Apis mellifera u 38& ukupnog broja bila dominantna, a slijede je Melissodes bimaculata sa 25% i Peoponapis pruinosa sa 16%. Ova tri roda činila su gotovo 80% od ukupnog broja pčela."

"Iako konoplja ne daje nikakav nektar, cvjetovi bogati peludom čine konoplju ekološki vrijednim usjevima. Pored toga, pristup ključnim fitokemikalijama iz peludi i nektara različitih biljnih izvora važan je za sigurniji opstanak i toleranciju na patogene pčela. Daljnje studije koje bi analizirale hranjivu vrijednost peluda konoplje pružile bi snažne dokaze u prilog ekološkim benefitima", dodali su znanstvenici.

Ipak, objasnili su da, kako industrija raste, štetočine na usjevima mogu postati problem, što dovodi do potrebe za uporabom različitih pesticida, što će zauzvrat ometati pčelinju sposobnost oprašivanja te im potencijalno štetiti.

Stoga smatraju da bi ovi nalazi mogli pokrenuti razvoj "integriranih planova upravljanja štetočinama koji bi štitili oprašivače, a u isto vrijeme kontrolirali štetočine".

Istraživanje je objavljeno u časopisu Biomass and Bioenergy.


Prevela: Ružica Ereš