Peru će posaditi milijun stabala u području Machu Picchua

Predsjednik Perua Martin Viczarra je rekao da je ambiciozni cilj sadnje milijun stabala "obveza vlade, regije, općine i svih građana koji žele zaštititi ovo svjetsko čudo".

Diego Delso/Wikimedia Commons
AUTOR: France 24
OBJAVLJENO: 10.01.20 u 20:35
https://bit.ly/2FBmCC3
Peruanski predsjednik Martin Viczarra pokrenuo je u četvrtak kampanju pošumljavanja u području arheološkog nalazišta Machu Picchu kako bi ga zaštitio od klizišta i šuma. Viczarra je obećao da će posaditi milijun stabala u zaštićenom arheološkom kompleksu površine 35.000 hektara u kojem se nalazi zapanjujuća inkanska citadela.

"Tu smo da krenemo sa sadnjom jednog milijuna stabala u zaštićenoj zoni oko svetišta Machu Picchu", Viczarra.

Machu Picchu, koji obuhvaća tri zasebna područja za poljoprivredu, smještaj i vjerske obrede, najpoznatije je mjesto iz carstva Inka koje je vladalo velikim dijelom zapadne Južne Amerike tijekom 100 godina do španjolskih osvajanja u 16. stoljeću.

Viczarra je rekao da je ambiciozni cilj sadnje milijun stabala "obveza vlade, regije, općine i svih građana koji žele zaštititi ovo svjetsko čudo", piše France 24.

Stručnjaci iz ministarstva okoliša upozorili su na potrebu sadnje drveća kako bi se zaštitilo ne samo svetište, nego i flora i fauna ovog zaštićenog ekološkog područja, kojem zbog obilnih kiša zimi i šumskih požara ljeti prijete klizišta. Riječ je o drugoj takvoj mjeri poduzetoj u posljednjih osam mjeseci kako bi se zaštitila najpoznatija turistička destinacija u Peruu.

Peru je u svibnju najavio ograničenje na tri kljuna područja da bi se spriječilo veće propadanje: Hram Sunca, Hram Kondora i kamen Inthuatana.

Zemlja je 2017. godine ograničila broj posjetitelja na nešto manje od 6.000 ljudi dnevno u dva vala.

Machu Picchu, što na kečuanskom domorodačkom jeziku znači "stara planina", nalazi se na vrhu bujne planine, a izgrađen je za vrijeme inkanskog cara Pachacutija (1438-1471). smješten je oko 100 kilometara od andskog grada Cusca, stare prijestolnice Inka na jugoistoku Peura. Ponovno ga je otkrio američki istraživač Hiram Bingham 1911. godine, a UNESCO ga je proglasio svjetskom baštinom 1983. godine.