Klimatske promjene sa sobom nose velike zdravstvene rizike za djecu

Zaštita djece od zagađenja zraka, smrti zbog vrućina, zaraznih bolesti, neuhranjenosti i utjecaja na mentalno zdravlje povezanih s klimatskim promjenama podrazumijevat će mobilizaciju svih sektora društva da drastično smanje emisije štetnih plinova i ulažu u zdravstvene sustave i infrastrukturu.

AUTOR: Kathleen E. Bachynski
OBJAVLJENO: 04.02.20 u 10:10
http://bit.ly/2GR4CEH
Kako ulazimo u novo desetljeće, naslovi iz cijelog svijeta jasno pokazuju da nam učinci klimatskih promjena ne prijete u budućnosti. Oni su već tu, prisutni sada i razaraju zajednice na svim kontinentima. Primjerice, požari dosad neviđenih razmjera koji su pogodili Australiju ispustili su oko 400 milijuna tona ugljika u atmosferu, usmrtili najmanje 25 ljudi i uništili 2.000 domova. Strašne poplave u Indoneziji usmrtile su najmanje 67 ljudi i dovele do toga da 400.000 ljudi napusti svoje domove. Gubitak morskog leda na Arktiku ograničava pristup prehrambenim resursima o kojima ovise generacije brojnih autohtonih zajednica.

Ali, zdravstveni efekti klimatskih promjena nadilaze čak i najneposrednije i najočitije posljedice požara, poplava i topljenja leda. Medicinski časopis The Lancet je u studenom 2019. godine objavio detaljno izvješće u kojem se ispituju efekti klimatskih promjena na zdravlje ljudi u dva scenarija: prvi scenarij u kojem svijet obuzdava emisije u skladu s obvezama utvrđenim Pariškim sporazumom i drugi scenarij u kojem to ne uradi. U oba slučaja, djeca će biti najosjetljivija na veliki broj štetnih učinaka na zdravlje koje su donijele generacije njihovih roditelja ili djedova i baka. Kod djece postoji naročito velika vjerojatnost da će trpjeti posljedice klimatskih promjena, a to je zbog nekoliko razloga: Imunološki i organski sustav djece još uvijek je u razvoju, djeca piju relativno više vode i udišu više zraka nego odrasli u odnosu na svoju tjelesnu težinu, i obično provode više vremena na otvorenom. Razumijevanje punog opsega javnih zdravstvenih posljedica klimatskih promjena, stoga, uključuje analize kako će ti rizici utjecati na tijela najmlađih ljudi.

Prema izvješću iz Lanceta, zagađenje zraka, točnije izlaganje sitnim česticama poznatim i kao PM 2.5 – predstavlja najveći ekološki rizični faktor za preuranjenu smrt širom svijeta. Kad ljudi razmišljaju o efektima onečišćenja zraka na javno zdravlje, često zamišljaju najgore scenarije. Primjerice, dim od australskih požara je toliko jak da je jedan dan u istočnom Sydneyu ekvivalent pušenju 19 cigareta.

No, zagađenje zraka ne mora doseći tako ekstremne razine da bi nanijelo ozbiljnu štetu. Puno češće ljudi nisu ni svjesni svakodnevnog zagađenja koje udišu uslijed izgaranja fosilnih goriva. Zapravo, više od 90% djece izloženo je koncentracijama PM 2.5 koje su veće od smjernica koje je izdala Svjetska zdravstvena organizacija o zagađenju zraka na otvorenom. Zagađen zrak tijekom života oštećuje pluća i povećava rizik za brojne bolesti, od astme do upale pluća. Zbog male veličine svojih tijela i gore navedenih faktora, djeca upijaju više ovog zagađenja nego odrasli.

Slično tome, izvješće iz Lanceta napominje da su djeca posebno osjetljiva na efekte vrućine. Naime, kod male djece postoji veći rizik od neravnoteže elektrolita, groznice, bolesti dišnog sustava i bolesti bubrega tijekom razdoblja velikih vrućina. Stope smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama do četiri su puta veće kod djece mlađe od jedne godine u usporedbi s dobnom skupinom 1-44 godine. Promjena temperatura i kretanja oborina također će utjecati na prijenos bolesti s insekata na ljude. Konkretno, malariju i dengu šire komarci, a sve je pogodnost za prijenos ovih bolesti sve je veća u brojnim dijelovima svijeta. Budući da djeca imaju tendenciju više vremena provoditi vani, veća je vjerojatnost zaraze. U 2017. godini, 61% smrtnih slučajeva zbog malarije bila su djeca, a klimatske promjene dovode veći broj djece u još veći rizik.

Promjena klimatskih obrazaca, suše i požari također prijete smanjenjem prinosa i povećanju nesigurnosti hrane. Nadalje, čini se da porast CO2 smanjuje količine nutrijenata u presudnim osnovnim namirnicama, poput pšenice i riže. U kombinaciji, ovi trendovi će vjerojatno pogoršati ionako ozbiljan globalni zdravstveni problem pothranjenosti, koji trenutno predstavlja gotovo petinu slučajeva preuranjene smrti i lošeg zdravlja na globalnoj razini. Posljedice pothranjenosti posebno su teške kod djece. U 2018. godini oko 22% djece mlađe od pet godina bilo je 'zakržljalo', što znači da se njihov rast i razvoj odvijao sporije nego normalno. Zakržljalost je uglavnom nepovratna i uključuje ozbiljne posljedice, od lošijih kognitivnih funkcija do povećanog rizika od kroničnih bolesti povezanih s prehranom kasnije u životu.

Naposljetku, u izvješću iz Lanceta primjećuju se i druge zdravstvene implikacije koje su mnogo izazovnije za mjerenje, ali se moraju riješiti, poput učinka na mentalno zdravlje. Znanstvenici su otkrili da su djeca izložena velikom riziku od problema s mentalnim zdravljem nakon onih vrsta prirodnih katastrofa koje će se vjerojatno češće događati zbog klimatskih promjena. Primjerice, jedno istraživanje otkrilo je da je 31% djece iz grupe djece koja je evakuirana tijekom uragana Katrina prijavilo klinički značajne simptome povezane s depresijom i posttraumatskim stresnim poremećajem. Prema podacima Centra za kontrolu bolesti, djeca su posebno izložena riziku od stresa nakon katastrofa jer često slabije razumiju što se događa oko njih, osjećaju se kao manje sposobni za kontrolu nad događajima i imaju manje iskustva u suočavanju s teškim situacijama.

Zaštita djece od zagađenja zraka, smrti zbog vrućina, zaraznih bolesti, neuhranjenosti i utjecaja na mentalno zdravlje povezanih s klimatskim promjenama podrazumijevat će mobilizaciju svih sektora društva da drastično smanje emisije štetnih plinova i ulažu u zdravstvene sustave i infrastrukturu. Izvještaj Lanceta bilježi nekoliko obećavajućih znakova, poput povećanog javnog i političkog angažmana i povećanja potrošnje na zdravstvenu prilagodbu za jačanje otpornosti zajednica na klimatske promjene. Nažalost, trenutni napori su daleko manji od potrebnih za značajnije smanjenje emisija CO2 na razinama potrebnim za rješavanje prijetnje koju predstavljaju za ljudsko zdravlje. Prema UN-ovom izvješću iz 2019. godine, emisije stakleničkih plinova od ove godine moraju početi padati za 7,6% godišnje kako bi se ostvarili najambiciozniji ciljevi postavljeni Pariškim sporazumom iz 2015. godine. Ali, svijet nije ni blizu tih ciljeva i mnoge zemlje zapravo kreću u suprotnom smjeru. Primjerice, emisije CO2 povezane s energetskom industrijom su se u SAD-u povećale za 2,7% u 2018. godini. UN je upozorio da svaka godina kašnjenja "sa sobom nosi potrebu za sve bržim smanjenjima, koja će postajati sve skuplja, manje ostvariva i nepraktična".

To čekanje da bilo kakve akcije postanu teško provedive ili možda čak nemoguće imat će strašne moralne posljedice. Što duže ne uspijemo riješiti rizike klimatskih promjena, sve više ljudskih života postavljamo na crtu. A većina tih života bit će životi najosjetljivijih među nama. Stoga nije ni čudo da su djeca širom svijeta preuzela vodeću ulogu u zahtjevima za hitnom i nužnom akcijom. Njihov, kao i ulozi svih ljudi za javno zdravstvo postaju sve veći svake godine. Naše zdravlje je u suštini povezano sa zdravljem našeg planeta. Svi moramo razmisliti o tome što možemo poduzeti kako bismo zaštitili naš planet – a samim time i našu zajednicu, djecu i sebe.


Piše Kathleen E. Bachynski za Green Queen.
Prevela: Ružica Ereš