Europska agencija za okoliš o mogućim utjecajima klimatskih promjena u Europi

"Broj ekstremnih događaja i porast razine mora i dalje će se povećavati kroz naredna desetljeća. Rast razine mora može biti posebno problematičan jer se još uvijek povećava zbog prijašnjih emisija i trenutne koncentracije stakleničkih plinova", rekao je Blaž Kurnik stručnjak u EEA za utjecaj i prilagodbu klimatskim promjenama.

Alexandre Rotenberg/Alamy

Ilustrativna fotografija

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 10.02.20 u 13:29
http://bit.ly/39yz9n5
Niz detaljnih novih mapa koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA) pokazao je razmjere mogućih šumskih požara, poplava, suša i padavina s kojima bi se Europa do kraja stoljeća mogla suočiti ako se ne poduzmu hitne mjere za prilagođavanje i suočavanje s globalnim zagrijavanjem.

Prosječni rast razine mora od jednog metra do kraja stoljeća – bez ikakvih akcija sprječavanja poplava – značio bi da će 90% površine grada Hulla na sjeveroistoku Engleske biti pod vodom, navodi Europska agencija za okoliš. Engleski gradovi, uključujući Norwich, Margate, Southend-on-Sea, Runcorn i Blackpool također bi mogli doživjeti poplave, koje bi mogle prekriti više od 40% urbanih područja.

Predviđa se da bi se i nizozemski gradovi Hag, Rotterdam i Leiden mogli suočiti s velikim poplavama u takvom scenariju, koji bi bio posljedica rasta temperatura od 4 do 6°C iznad predindustrijske razine. Model ne uzima u obzir nizozemske opsežne mjere prevencije od poplava, iako mnoge druge zemlje nisu poduzele takve poteze.

Velika područja Španjolske, Portugala i Francuske borila bi se s dezertifikacijom, a najgore pogođene zone bi u najgorem scenariju doživjele više nego dvostruko povećanje suša, piše The Guardian.

Vruća ljeta povećavaju rizik od šumskih požara, koji su u Švedskoj 2018. godine dosegli rekorne razine. Rizik od požara značajno bi se povećaju u Francuskoj, južnoj Njemačkoj, na Balkanu i u Arktičkom krugu. Međutim, apsolutna požarna opasnost i dalje bi bila najveća u južnoeuropskim zemljama koje su već podložne požarima.

Zime na sjeveru postale bi vlažnije. Ukoliko se zagrijavanje ne bi uspjelo zadržati ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine, značajan dio središnje i istočne Europe, od Bratislave do Jaroslavlja, u riziku je od naglog porasta "jakih kišnih događaja" tijekom jeseni i zime do kraja stoljeća. U nekim područjima srednje i istočne Europe predviđa se porast jakih kiša od 35%, što bi značilo da će olujni pljuskovi biti češći.

Iako su i ranije objavljivani podaci o rizicima klimatskih promjena, ovo je prvi put da ih je objavila agencija EU na jednom mjestu, koristeći detaljne karte. Korisnici mogu zumirati kartu i pogledati detalje određenih područja i tako primjerice vidjeti da će jedna trećina londonskih općina Hammersmith i Fulham do 2071. godine biti izložena poplavama.

Agencija sa sjedištem u Kopenhagenu nada se da će karte doći do donositelja odluka u vladama, ali i u institucijama Europske unije koji inače ne bi pročitali opsežno izvješće EEA o mogućem utjecaju klimatske krize.

"Ovo je hitno i moramo djelovati odmah", rekao je Blaž Kurnik, stručnjak u EEA za utjecaj i prilagodbu klimatskim promjenama. "Broj ekstremnih događaja i porast razine mora i dalje će se povećavati kroz naredna desetljeća. Rast razine mora može biti posebno problematičan jer se još uvijek povećava zbog prijašnjih emisija i trenutne koncentracije stakleničkih plinova".

Agencija želi da se vlade usredotoče na prilagođavanje nezaobilaznom globalnom zagrijavanju. "Prilagodba je ključni faktor u sljedećim desetljećima. Čak i ako uspijemo zadržati zagrijavanje na 2°C, prilagodba je ključni faktor".

EEA je zaključila da je moguće zadržati zagrijavanje ispod 2°C u odnosu na predindustrijske razine ako se vrhunac emisija postigne u narednih 15 do najdalje 29 godina.

Zadržati temperature ispod 1.5°C je daleko zahtjevniji zadatak, koji zahtjeva da se vrhunac emisija postigne u roku od 3 do najdalje 13 godina. U oba scenarija postoji 50% šanse da će se granica prekoračiti.


Prevela: Ružica Ereš