Količine prehrambenog otpada veće su nego što se mislilo; istraživanje

Prema prijašnjim procjenama za 2015. godinu, količina prehrambenog otpada bila je oko 214 kilokalorija po glavi stanovnika. Međutim, znanstvenici su u ovom istraživanju koristili drugačiju metodu i otkrili da je količina bačene hrane u 2015. godini zapravo bila bliža 527 kilokalorija po glavi stanovnika.

AUTOR: Inverse
OBJAVLJENO: 14.02.20 u 16:55
https://bit.ly/31VkCiH
Budimo iskreni: Koliko hrane bacamo?

Mnogima je sigurno poznat tužni osjećaj kada otkriju da je, primjerice, neotvoren špinat u hladnjaku vlažan, uvenuo i nije više za jelo. Ali, novo istraživanje otkrilo je da je količina hrane koju bacimo puno veći problem nego što su znanstvenici mislili, a problem se pogoršava što su ljudi bogatiji.

Zapravo, količina hrane koju ljudi bacaju g dvostruko je veća od procjena koje se najčešće navode, pokazuju podaci iz ovog istraživanja. Na razini pojedinca, količina prehrambenog otpada izravno je povezana s bogatstvom – što je osoba bogatija, veća je vjerojatnost da baca nepojedenu hranu, otkriva novo istraživanje.

Nije novost da imamo problem s prehrambenim otpadom. Vjerojatno vam je poznat statistički podatak da jedna trećina globalno proizvedene hrane završava na odlagalištima otpada. To su podaci UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, koja se često citira i u znanstveno-istraživačkim radovima, i u medijima i među aktivistima.

No, ako je vjerovati novim podacima, dosta smo podcijenili svoju sklonost bacanju hrane, piše Inverse.

Prema prijašnjim procjenama za 2015. godinu, količina prehrambenog otpada bila je oko 214 kilokalorija po glavi stanovnika. Međutim, znanstvenici su u ovom istraživanju koristili drugačiju metodu i otkrili da je količina bačene hrane u 2015. godini zapravo bila bliža 527 kilokalorija po glavi stanovnika.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS One.

Bogatstvo i otpad

Razlog ovakvih odstupanja svodi se na činjenicu da starije procjene nisu uzimale u obzir ljudsko ponašanje, kažu znanstvenici. Da bi bolje objasnili navike ljudi, oni su osmislili novi model za istraživanje, koji proučava i metabolizam čovjeka i socioekonomske čimbenike koji utječu na prehrambeni otpad – uključujući zaradu, razinu obrazovanja, mjesto življenja i kulturu prehrane.

Ispostavilo se da bogatstvo ima neočekivanu ulogu u navikama bacanja hrane, što je činjenica koja se "često citira, ali nikad nije kvantificirana odrednica po pitanju prehrambenog otpada". Veza između prehrambenog otpada i bogatstva javlja se nakon što ljudi pređu prag rashoda od otprilike $6,70 dnevno, pokazuju njihovi podaci. Iznad tog praga, stopa bacanja hrane povećava se zajedno s prihodima – najprije brzo, a zatim usporava na većim razinama bogatstva.

Ovi rezultati mogli bi pomoći u informiranju kreatora politika o prehrambenom otpadu. Primjerice, ciljajući zemlje s visokim dohotkom koje troše neproporcionalne količine hrane i sprječavajući povećanje količine prehrambenog otpada koje se događa kako zemlje sa srednjim dohotkom postaju bogatije.

Ove strategije mogle bi pomoći u praćenju i rješavanju problema količine jestive hrane koja završava u smeću.

No, na individualnoj razini postoje neke stvari koje može pokušati postići svatko od nas. Dva dobra načina za smanjenje vlastitog prehrambenog otpada su odabir hrane s dužim rokovima trajanja i adekvatno skladištenje i pakiranje hrane koju konzumiramo.


Prevela: Ružica Ereš