Klimatski poremećaji i štetne marketinške prakse prijete zdravlju i budućnosti sve djece, upozorava novo izvješće

Stručnjaci se slažu da "iako siromašnije zemlje trebaju učiniti više kako bi podržale mogućnost svoje djece da žive zdrav život, pretjerane emisije ugljika – neproporcionalno iz bogatijih zemalja – prijete budućnosti sve djece". Stefan Peterson iz UNICEF-a je rekao da se djeca koja žive u najsiromašnijim zemljama najviše suočavaju s teretom promjenjive klime, iako nemaju velik "ugljični otisak".

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 19.02.20 u 11:24
https://bit.ly/2u7OYSm
Nijedna država na svijetu ne uspijeva zaštititi zdravlje djece i njihovu budućnost od pojačavanja ekološke degradacije, klimatskih promjena i štetnih marketinških praksi, piše u novom izvješću. Usprkos dramatičnom poboljšanju u stopi preživljavanja, ishrani i obrazovanju u proteklih 20 godina, "današnja djeca se suočavaju s neizvjesnom budućnošću", a svako se dijete suočava s "egzistencijalnim prijetnjama".

"2015. godine zemlje svijeta složile su se oko ciljeva održivog razvoja, no, gotovo pet godina kasnije, rijetke su one koje su zabilježile veliki napredak ka njihovom postizanju", stoji u izvješću komisije sastavljene od 40 zdravstvenih stručnjaka za zdravlje djece i adolescenata iz svijeta. "Klimatske promjene, ekološka degradacija, migracijske populacije, sukobi, raširena nejednakosti i predatorske komercijalne prakse prijete zdravlju i budućnosti djece u svakoj zemlji".

Komisija koju su sazvale Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i medicinski časopis The Lancet poziva na radikalne promjene kako bi se zaštitilo zdravlje i budućnost djece u uvjetima pogoršavanja klimatske krize. Naglašava se i prijetnja koju predstavljaju predatorske komercijalne prakse, povezujući izloženost djece marketingu brze hrane i slatkih pića s 11 puta većom stopom pretilosti u odnosu na 1975. godinu.

Izvještaj uključuje indeks 180 zemalja, koji uspoređuje podatke o preživljavanju, blagostanju, zdravlju, obrazovanju i prehrani; ali i održivosti, s podacima o emisijama stakleničkih plinova, pravednosti i jazu prihoda.

Norveška, Južna Koreja, Nizozemska, Francuska i Irska su se pokazale najbolje zemlje za djecu kada je riječ o mogućnostima njihovog razvoja. Srednjoafrička Republika, Čad, Somalija, Niger i Mali su na dnu ljestvice. Međutim, kada se podaci usporede uzimajući u obzir emisiju ugljika po glavi stanovnika, Burundi, Čad i Somalija imale su najbolje rezultate, dok se SAD, Australija i Saudijska Arabija nalaze na dnu ljestvice.

"Kada su autori uzeli u obzir emisije CO2 po glavi stanovnika, zemalja koje su ranije isplivale na vrh liste više nije bilo – Norveška je zauzela 156. mjesto, Republika Koreja 166., a Nizozemska 160.", stoji u izvješću. "Svaka od njih emitira 210% više CO2 po glavi stanovnika od ciljeva koji su postavljeni za 2030. godinu. Jedine zemlje koje dobro provode mjere za postizanje ciljeva smanjenja emisija do 2030. godine (među prvih 70) su: Albanija, Armenija, Grenada, Jordan, Moldavija, Šri Lanka, Tunis, Urugvaj i Vijetnam".

Stručnjaci se slažu da "iako siromašnije zemlje trebaju učiniti više kako bi podržale mogućnost svoje djece da žive zdrav život, pretjerane emisije ugljika – neproporcionalno iz bogatijih zemalja – prijete budućnosti sve djece". Stefan Peterson iz UNICEF-a je rekao da se djeca koja žive u najsiromašnijim zemljama najviše suočavaju s teretom promjenjive klime, iako nemaju velik "ugljični otisak".

Ta se djeca suočavaju s ogromnim zdravstvenim izazovima i u najnepovoljnijem su položaju zbog klimatske krize. Potrebni su nam održivi dobici u zdravlju i razvoju djece, što znači da veliki zagađivači moraju smanjiti svoje emisije CO2 za dobrobit sve djece, bila ona siromašna ili bogata", rekao je Peterson.

"Ako globalno zagrijavanje do 2100. godine premaši 4°C u skladu s trenutnim projekcijama, to bi dovelo do razornih zdravstvenih posljedica za djecu, zbog rasta razine oceana, toplotnih valova, širenja bolesti poput malarije i denge te pothranjenosti", piše u izvješću.

Profesor globalnog zdravlja i održivog razvoja na United College London Anthony Costello kaže da komisija poziva na radikalno preispitivanje globalnog zdravstvenog stanja djece. "Klimatske promjene prijete budućnosti naše djece, zato što prije moramo zaustaviti emisije ugljika. Naš novi indeks pokazuje da nijedna država nema dobru ocjenu kada su u pitanju dječji razvoj i pokazatelji emisija", rekao je Costello za The Guardian. "Pozivamo i na oštriju regulaciju marketinga duhana, alkohola, adaptiranog mlijeka (formula), napitaka zaslađenih šećerom i kockanja djeci, kao i društvenih medija koji targetiraju djecu tajnim algoritmima i neprimjerenom upotrebom njihovih podataka".

Izvještaj naglašava da štetni marketing predstavlja prijetnju za djecu. "Dokazi pokazuju da djeca u nekim zemljama vide i do 30.000 reklama na televiziji tijekom samo jedne godine, a izloženost mladih u SAD-u reklamama za električne cigarete porasla za 250% u roku od dvije godine, dosegnuvši više od 24 milijuna mladih".

Samoregulacija industrije nije uspjela, kaže Costello, dodajući da su primjerice u Australiji "djeca i adolescenti i dalje izloženi 51 milijuna reklama alkohola tijekom samo jedne godine televizijskog nogometa, kriketa i ragbija".

"Stvarnost bi mogla biti još gora", rekao je. "Imamo nekoliko činjenica i brojki o ogromnom šitenju oglašavanja na društvenim mrežama i algoritama usmjerenih na našu djecu".

Komisija je pozvala vlade da uspostave mjere "kojima bi se osiguralo da djeca dobiju svoja prava i planet na kojem će biti moguće živjeti u razdoblju koje dolazi".


Prevela: Ružica Ereš