Izravni učinci klimatskih promjena nisu jedina prijetnja biljnom i životinjskom svijetu; istraživanje

"Moramo se vrlo ozbiljno pozabaviti problemom klime, no, kada je u pitanju biološka raznolikost postoje mnoge druge prijetnje koje su barem jednako važne kao i klima", rekao je Johan Ehrlén, profesor na odsjeku ekologije i znanosti o okolišu i biljkama na Sveučilištu Stockholm. Potrebno je početi razmatrati i neizravni učinak klime, ali i učinak ljudskog djelovanja.

AUTOR: Phys
OBJAVLJENO: 01.03.20 u 17:00
https://bit.ly/32DdRSO
Da bismo održali biljni i životinjski svijet na Zemlji, ne moramo samo uzeti u obzir izravne učinke klimatskih promjena, nego i neka druga, jednako važna pitanja zaštite okoliša – poput promjena u poljoprivrednim i šumarskim praksama i neizravnih učinaka klime poput veće učestalosti požara.

"Moramo se vrlo ozbiljno pozabaviti problemom klime, no, kada je u pitanju biološka raznolikost postoje mnoge druge prijetnje koje su barem jednako važne kao i klima", rekao je Johan Ehrlén, profesor na odsjeku ekologije i znanosti o okolišu i biljkama na Sveučilištu Stockholm.

U nedavnom istraživanju znanstvenici su promatrali mnogo različitih vrsta biljaka – drveće, grmlje, biljke i trave iz svih dijelova svijeta. Cilj je bio istražiti to koji okolišni čimbenici imaju najveći utjecaj na broj biljaka i kako su te biljke raspoređene u prirodi. Znanstvenici su, između ostalog, istražili utjecaj klime, oprašivača, hrane za biljke i prirodnih poremećaja poput uragana, poplava i požara, piše Phys.

"Otkrili smo da su požari važniji za opstanak biljne populacije od izravnog utjecaja klimatskih promjena. Međutim, činjenica da su požari sve učestaliji je djelomično jedan od indirektnih utjecaja klimatskih promjena. Moramo početi razmatrati i neizravne učinke klime", rekao je Ehrlén.

Trenutno se većina istraživanja o prirodnoj distribuciji biljaka fokusira na utjecaj klime. Dva su razloga za to. Prvi je to da su klimatski podaci lako dostupni u obliku klimatskih mapa, s kojima je relativno lagano raditi jer ne morate sami prikupljati mnogo podataka. Drugi je to da je društvo trenutno vrlo zabrinuto zbog utjecaja klime.

"Danas postoje razna mišljenja o tome koji su okolišni čimbenici najvažniji za opstanak i rasprostranjenost vrsta. Međutim, zapravo imamo vrlo malo kvantitativnih podataka o tome. Mi smo htjeli od običnih mišljenja doći do podataka o tome koliko zapravo znamo", dodao je.

U Švedskoj, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, način iskorištavanja zemljišta vjerojatno ima veći utjecaj na biološku raznolikost od same klime. Jedna od glavnih prijetnji s kojima se suočava ta zemlja je intenziviranje šumarstva, koje dovodi do šuma gdje su stabla pretežno jednake dobi sa samo jednom vrstom drveća i smanjenja broja starih šuma, što ostavlja negativne učinke na bioraznolikost. Drugi veliki razlog za brigu su promjene u poljoprivredi koje rezultiraju homogenim krajolicima i manjim brojem staništa u kojima se mogu nastaniti razne vrste.

Johan Ehrlén je naglasio da je u ovom istraživanju analiziran samo mali i umjeren utjecaj ljudskog iskorištavanja zemljišta: "Da smo uključili ono što se događa kad u potpunosti uklonite biljke, kada iskrčite cijelu šumu ili izgradite ceste, učinak ljudskog djelovanja bio bi još veći.

Istraživanje je objavljeno u Zborniku Nacionalne akademije znanosti (PNAS).


Prevela: Ružica Ereš