U Europi zabilježena najtoplija zima; izvješće

"Iako je ova zima zaista bila ekstreman događaj, vjerojatno je da ove događaje dodatno pogoršava trend globalnog zagrijavanja", rekao je direktor C3S-a Carlo Buontempo. "Ovako tople zime mogu biti uznemirujuće, ali ne predstavljaju klimatski trend kao takav. Sezonske temperature, pogotovo izvan tropskih područja, znatno se razlikuju iz godine u godinu", napomenuo je.

AUTOR: The Guardian; WMO
OBJAVLJENO: 05.03.20 u 15:52
https://bit.ly/2PRmVhE
Protekla zima bila je daleko najtoplija u Europi, rekli su znanstvenici iz službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze. Ova veljača bila je druga najtoplija veljača od početka mjerenja, i na globalnoj razini i u Europi.

Podaci C3S-a sežu do 1855. godine, a pokazuju da je prosječna temperatura u prosincu, siječnju i veljači bila za 1.4°C viša od prethodnog zimskog rekorda iz 2015/16. godine. Novi regionalni klimatski rekordi inače se povećavaju za samo djelić stupnja. Ova zima u Europi bila je za 3.4°C toplija od prosjeka u periodu od 1981. do 2010. godine.

Neobična toplina dovela je do propadanja ovogodišnje berbe grožđa za ledeno vino u Njemačkoj, a Rusija i Švedska morale su uvoziti snijeg za sportske događaje. Prosječna temperatura u Helsinkiju u Finskoj u siječnju i veljači bila je za 6°C viša od prosjeka 1981-2010. godine. U Velikoj Britaniji će više temperature vjerojatno dodatno pogoršati poplave, kao 2015. godine, piše The Guardian.

Temperature u veljači bile su iznadprosječne u velikom području, koje obuhvaća veći dio Europe, Sibira i središnje Azije te zapadnog Antarktika, dok su u području iznad sjeverne Aljaske zabilježene ispodprosječne temperature. Mjesec je bio 0.8°C topliji od prosjeka veljače od 1981-2010, Što ga čini drugom najtoplijom veljačom u ovim podacima, oko 0.1°C hladnijom od veljače 2016. i 0.1°C toplijom od veljače 2017. godine, piše WOM.

"Iako je ova zima zaista bila ekstreman događaj, vjerojatno je da ove događaje dodatno pogoršava trend globalnog zagrijavanja", rekao je direktor C3S-a Carlo Buontempo.

"Ovako tople zime mogu biti uznemirujuće, ali ne predstavljaju klimatski trend kao takav. Sezonske temperature, pogotovo izvan tropskih područja, znatno se razlikuju iz godine u godinu", napomenuo je.

Unatoč tome, znanstvenici očekuju da će globalno zagrijavanje povećati broj ekstremnih temperatura u cijelom svijetu. Australija, koja je pretrpjela katastrofalne požare, imala je drugo najtoplije ljeto, samo malo hladnije od rekorda postavljenog prije godinu dana.

Na Antarktiku je po prvi put zabilježena temperatura iznad 20°C u veljači, gotovo za puni stupanj Celzijusa viša od prethodnog rekorda iz 1982. godine.

Diljem svijeta, 2019. godina je bila druga najtoplija na planetu, a posljednjih pet godina, kao i posljednje desetljeće, bili su najtopliji u posljednjih 150 godina. Prethodna najtoplija godina bila je 2016. godine, ali temperature su te godine bile potaknute prirodnom pojavom El Niño. Toplina svjetskih oceana također je dosegla novi rekord prošle godine, pokazavši "nepobitno i ubrzavajuće" zagrijavanje planeta, tvrde znanstvenici.

Ova godina je ključna godina u borbi protiv klimatskih nepogoda i sprječavanju pogoršanja štetnih utjecaja klimatskih promjena. Ovogodišnji UN-ov summit o klimi, koji će se održati u studenom u Velikoj Britaniji, jedan je od ključnih sastanaka na kojem zemlje moraju dramatično pojačati svoja obećanja za smanjenje emisija CO2 kako bi se izbjegao porast globalnih temperatura.


Prevela: Ružica Ereš