Sposobnost tropskih šuma za apsorpciju ugljika slabi; istraživanje

Količina ugljika koju apsorbiraju netaknute tropske šume opala je u posljednja tri desetljeća, pokazalo je novo istraživanje. One sada upijaju gotovo za trećinu manje ugljika nego 1990-ih, posebice zbog utjecaja viših temperatura, suša i krčenja šuma. Takav će se trend vjerojatno nastaviti jer su šume sve ugroženije zbog klimatskih promjena i iskorištavanja. Tipična tropska šuma mogla bi postati izvor ugljika do 2060-ih, rekao je Simon Lewis, jedan od autora istraživanja.

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 07.03.20 u 16:05
https://bit.ly/2TvqSuB
Amazonija bi se mogla pretvoriti u izvor ugljika u atmosferi, umjesto da bude jedan od najvećih upijača plina, i to već do sljedećeg desetljeća zbog štete koju su napravili drvosječe, poljoprivreda i klimatske promjene, otkrilo je novo istraživanje.

Ako se to dogodi, klimatske promjene vjerojatno će postati dosta ozbiljnije, a svijet će morati smanjiti aktivnosti stvaranja ugljika daleko brže.

"Otkrili smo da je jedan od najozbiljnijih učinaka klimatskih promjena već krenuo", rekao je Simon Lewis, profesor na Sveučilištu Leeds, jedan od autora istraživanja. "Ovo je uranilo nekoliko desetljeća i u odnosu na najpesimističnije klimatske modele".

Količina ugljika koju apsorbiraju netaknute tropske šume opala je u posljednja tri desetljeća, pokazalo je novo istraživanje. One sada upijaju gotovo za trećinu manje ugljika nego 1990-ih, posebice zbog utjecaja viših temperatura, suša i krčenja šuma. Takav će se trend vjerojatno nastaviti jer su šume sve ugroženije zbog klimatskih promjena i iskorištavanja. Tipična tropska šuma mogla bi postati izvor ugljika do 2060-ih, rekao je Lewis.

"Ljudi su dosad imali sreće jer tropske šume upijaju naše zagađenje, ali to ne mogu činiti zauvijek", rekao je za The Guardian. "Moramo smanjiti emisije fosilnih goriva prije nego što globalni ciklus ugljika počne djelovati protiv nas. Sada je vrijeme za akciju".

Na ovogodišnjim UN-ovim razgovorima o klimi (COP26), koji će se održati u Glasgowu u studenom, očekuje se da će mnoge zemlje predstaviti svoje planove za postizanje nultih neto emisija do sredine stoljeća. Međutim, neke bogatije zemlje i veliki broj tvrtki planiraju smanjiti svoje emisije kompenzacijom, često kroz očuvanje, presađivanje ili sadnju novih šuma.

Novo istraživanje pokazuje da oslanjanje na tropske šume vjerojatno neće moći nadoknaditi visoke emisije. "Mnogo se govori o kompenzaciji, no, svaka zemlja i svaki sektor ustvari moraju postići nulte razine emisije, s tim da se i preostale emisije moraju ukloniti iz atmosfere", rekao je Lewis. "Upotreba šuma kao protuteže uglavnom je marketinški alat za tvrtke koje žele nastaviti raditi kao i dosad".

Upijanje ugljika iz atmosfere u tropskim šumama doseglo je svoj vrhunac devedesetih godina, kada je iz zraka uklonjeno oko 46 milijardi tona, otprilike 17% emisija iz ljudskih aktivnosti. U posljednjem desetljeću taj se iznos smanjio na otprilike 25 milijardi tona, odnosno samo 6% globalnih emisija.

Klimatolozi se već dugo plaše postojanja "prekretnica" u klimatskom sustavu koje će, kada ih pređemo, osuditi svijet na nezadrživo globalno zagrijavanje. Poznati su neki mehanizmi reakcija na te događaje: primjerice, otapanje arktičkog leda dovest će do toga da je više mora 'otkriveno', a budući da je tako tamnije od reflektirajućeg leda, ono će apsorbirati više topline i time dovesti do još većih razina otapanja.

Ovi mehanizmi mogu potencijalno ubrzati klimatske promjene daleko brže od onoga što predviđaju sadašnje procjene. Ako šume postanu izvori, a ne upijač ugljika, to bi bila snažna reakcija koja bi dovela do mnogo većeg zagrijavanja koje bi bilo daleko teže zaustaviti.

Šume gube sposobnost upijanja ugljika kako stabla umiru i suše se zbog suše i povećanja temperatura, ali gubitak šumskog pokrova zbog sječe, spaljivanja i drugih oblika iskorištavanja je vodeći faktor gubitka prirodnih upijača ugljika.

"Ova analiza pruža zabrinjavajuće dokaze da se uz stalne stope krčenja šuma stopa stopa upijanja ugljika može povećati i porastom smrtnosti drveća zbog klimatskih promjena. To je vrlo važna informacija jer bi kapacitet tropskih šuma za upijanje antropogenih emisija ugljika mogao znatno oslabiti", rekao je Tom Crowther, osnivač laboratorija Crowther, koji nije sudjelovao u istraživanju.

Ovo istraživanje pratilo je oko 300.000 drveća tijekom tridesetak godina i ponudilo prve dokaze o padu upijanja ugljika u tropskim šumama.

Znanstvenici su koristili aluminijske čavle da bi označili pojedina stabla, izmjerili njihov promjer i visinu u 565 mjesta u šumama i vraćali se svakih nekoliko godina kako bi ponovili postupak. To im je omogućilo da izračunaju ugljik u stablima koja su preživjela i onima koja su umrla. Otkrili su da je prvo počela slabiti Amazonija, ali da ih afričke šume sve brže prate. Amazonske šume izložene su višim temperaturama, bržem porastu temperatura te češćim i intenzivnijim sušama od afričkih šuma.

Njihova projekcija da bi se Amazonija do sredine 2030-ih mogla pretvoriti u izvor ugljika temelji se na njihovim promatranjima, statističkom modelu te trendovima emisija, temperatura i količine oborina u prognoziranju promjena načina na koji će šume skladištiti ugljik do 2040. godine.

Doug Parr iz Greenpeacea u Velikoj Britaniji rekao je da bi vlade trebale poslušati znanost i čvrsto se obvezati na smanjenje stakleničkih plinova na ovogodišnjem COP26 summitu te pristati na mjere zaštite i obnove šume. "Godinama smo davali znanstvena upozorenja o prekretnicama u Zemljinom sustavu, koja su donositelji politika i odluka većinom ignorirali", rekao je. "Uznemirujuće je to što izgleda da šume sada gube sposobnost apsorbiranja zagađenja. Što nam je još potrebno da se napokon probudimo?"

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.


Prevela: Ružica Ereš