Prevalencija toplinskog stresa sa zagrijavanjem planeta; istraživanje

Ovo istraživanje je koristeći 40 klimatskih simulacija za dobivanje statistika o rijetkim događajima proučavalo kako se kombinirani ekstremi topline i vlage povećavaju dok se Zemlja zagrijava. Fokus je bio na mjerenju toplinskog stresa, pri čemu su uključeni faktori poput temperature, vlage i drugi okolišni faktoru poput brzine vjetra, kuta sunca te solarnog i infracrvenog zračenja.

NASA Earth Observatory

Toplinski val doveo je do temperaturnih rekorda u najmanje sedam zemalja u Europi 25. srpnja 2019. godine.

AUTOR: EurekAlert!
OBJAVLJENO: 12.03.20 u 16:44
https://bit.ly/2TJEtP3
Toplinski stres zbog ekstremnih vrućina i vlage bi do 2100. godine mogao utjecati na područja u kojima sada živi 1,2 milijarde ljudi, pretpostavljajući trenutne emisije stakleničkih plinova, pokazalo je novo istraživanje.

To je više od četiri puta veći broj od populacije na koju danas utječe i 12 puta veći od broja na koju bi utjecao da se globalno zagrijavanje nije dogodilo.

Rast globalnih temperatura dovodi do sve veće izloženosti 'toplinskom stresu' koji šteti zdravlju ljudi, poljoprivredi, gospodarstvu i okolišu. Većina klimatskih istraživanja koja su se bavila procjenom toplinskog stresa fokusirala se na ekstremne vrućine, ali nisu razmatrala ulogu vlage, koja je još jedan ključni faktor, piše EurekAlert!

"Kada razmatramo rizike toplijeg planeta, posebnu pozornost moramo obratiti na kombinirane ekstreme topline i vlage, koji su posebno opasni za ljudsko zdravlje", rekao je Robert E. Kopp, direktor Instituta Rutgers i profesor na odsjeku za znanost o Zemlji i planetarnoj znanosti na Sveučilištu Rutgers u New Brunswicku.

"Vrući i vlažni dani su zbog globalnog zagrijavanja sve češći i intenzivniji. Primjerice, u New Yorku se najtopliji i najvlažniji dan u tipičnoj godini već javlja 11 puta češće nego što bi to bilo u 19. stoljeću", rekao je glavni autor istraživanja Dawei Li, sa Sveučilišta u Massachusettsu.

Toplinski stres uzrokuje nemogućnost tijela da se pravilno hladi znojenjem. Tjelesna temperatura može brzo porasti, a visoke temperature mogu oštetiti mozak i druge vitalne organe. Toplinski stres može se manifestirati u rasponu od blažih stanja poput osipa i toplinskih grčeva, koja se najčešće javljaju. Najozbiljnija bolest povezana s vrućinom je toplotni udar, koja može biti smrtonosna ili uzrokovati trajni invaliditet ukoliko se hitno ne tretira, prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.

Ovo istraživanje je koristeći 40 klimatskih simulacija za dobivanje statistika o rijetkim događajima proučavalo kako se kombinirani ekstremi topline i vlage povećavaju dok se Zemlja zagrijava. Fokus je bio na mjerenju toplinskog stresa, pri čemu su uključeni faktori poput temperature, vlage i drugi okolišni faktoru poput brzine vjetra, kuta sunca te solarnog i infracrvenog zračenja.

Predviđa se da će godišnja izloženost ekstremnim vrućinama i vlazi koja prelazi sigurnosne smjernice utjecati na područja u kojima trenutno živi oko 500 milijuna ljudi ako se planet zagrije za 1.5°C iznad predindustrijske razine ili na područja u kojima živi oko 800 milijuna ljudi ako se planet zagrije za 2°C. Planet se već zagrijao za oko 1.2°C iznad razine s kraja 19. stoljeća.

Ukoliko bi se planet zagrijao za 3°C toplinski stres bi mogao utjecati na 1.2 milijarde ljudi.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Environmental Research Letters.


Prevela: Ružica Ereš