Znanstvenici otkrili bakteriju koja se hrani poliuretanom; istraživanje

"Ovi rezultati predstavljaju važan korak u mogućnosti ponovne upotrebe poliuretanskih proizvoda koje je teško reciklirati", rekao je Hermann Heipieper iz Centra za istraživanje Helmholtz u Leipzigu, jedan od članova istraživačkog tima. No, naglasio je da bi moglo proći i 10 godina prije nego što bi se bakterija mogla koristiti u velikim razmjerima i da je u međuvremenu presudno smanjiti razinu korištenja plastike koju je teško reciklirati i količinu plastike u okolišu.

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 28.03.20 u 17:47
https://bit.ly/3dBjs17
Znanstvenici su otkrili bakteriju koja se hrani plastikom. Dakle, ona ne samo da razgrađuje plastiku nego je koristi i kao hranu za pokretanje procesa.

Bakterija pronađena na odlagalištu plastičnog otpada prva je za koju je poznato da napada poliuretan. Milijuni tona plastike proizvode se svake godine za predmete poput sportske obuće, pelena, kuhinjskih spužvi, ali i za izolaciju od pjene, ali se takva plastika uglavnom šalje na odlagališta jer ju je preteško reciklirati.

Kada se razgradi ona može otpustiti toksične i kancerogene kemikalije koje bi ubile većinu bakterija, ali novootkriveni soj uspijeva to preživjeti. Iako su istraživanjem identificirane bakterija i neke njene ključne karakteristike, još je mnogo posla ostalo prije nego bi se ona mogla koristiti za obradu velikih količina plastičnog otpada.

"Ovi rezultati predstavljaju važan korak u mogućnosti ponovne upotrebe poliuretanskih proizvoda koje je teško reciklirati", rekao je Hermann Heipieper iz Centra za istraživanje Helmholtz u Leipzigu, koji je jedan od članova istraživačkog tima. No, naglasio je da bi moglo proći i 10 godina prije nego što bi se bakterija mogla koristiti u velikim razmjerima i da je u međuvremenu presudno smanjiti razinu korištenja plastike koju je teško reciklirati i količinu plastike u okolišu.

Više od 8 milijardi tona plastike proizvedeno je od pedesetih godina prošlog stoljeća, a većina te plastike završila je kao zagađivač kopna i oceana, ili na deponijama. Znanstvenici kažu da ona prijeti "gotovo trajnom onečišćenju prirodnog okoliša".

Novo istraživanje je dakle identificiralo novi soj bakterija obitelji Pseudomonas, poznate po svojoj toleranciji na teške uvjete, poput visokih temperatura i kiselog okruženja, piše The Guardian.

Znanstvenici su je hranili ključnim kemijskim komponentama poliuretana u laboratoriju. "Otkrili smo da bakterije mogu koristiti ove spojeve kao jedini izvor ugljika, dušika i energije", objasnio je Heipieper.

Ranije su za razgradnju poliuretana korištene i gljivice, međutim, bakterije bi se mogle mnogo lakše iskoristiti u industrijskoj upotrebi. Heipieper je rekao da je sljedeći korak identifikacija gena koji kodiraju enzime koje bakterija proizvodi za razgradnju poliuretana.

Znanstvenici su 2018. godine otkrili da su slučajno stvorili mutantni enzim koji razgrađuje plastične boce za piće, izrađene od PET-a, potencijalno otvorivši mogućnost potpunog recikliranja boca po prvi put u povijesti. John McGeehan, direktor Centra za enzimske inovacije ne Sveučilištu u Portsmouthu u Engleskoj, pohvalio je novi rad.

"Razgradnjom određenih poliuretana može doći do otpuštanja toksičnih aditiva, s kojima treba pažljivo postupati. Ova skupina istraživača otkrila je novi soj koji se može boriti protiv nekih od tih kemikalija", rekao je McGeehan. "Iako je preostalo još jako puno posla, ovo je uzbudljivo i posebno istraživanje koje pokazuje moć prirode kao resursa za pronalazak vrijednih biokatalizatora. Razumijevanje i korištenje takvih prirodnih procesa otvorit će vrata inovativnim rješenjima za recikliranje".

"Kada u okolišu imate ogromne količine plastike, to znači da tu postoji mnogo ugljika i dogodit će se evolucija da se ona iskoristi kao hrana. Bakterije su tu u ogromnom broju i njihova evolucija je vrlo brza. Međutim, to svakako ne znači da rad mikrobiologa može dovesti do potpunog rješenja", rekao je Heipieper. "Glavna poruka treba biti izbjegavanje odlaganja plastike u okolišu".

Prethodna istraživanja su pokazala da i neke gljivice mogu razgraditi PET plastiku, dok ličinke voskovih moljaca – koje se obično uzgajaju kao mamac za ribe – mogu pojesti polietilenske vrećice.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Microbiology.


Prevela: Ružica Ereš