Miloš Vujičić: 'Rijeku uz koju smo odrasli, sada žele da unište - preostaje samo da nam uzmu i vazduh'

"Nikad nismo pozvani na raspravu, niti nas je ko pitao za ovo, nego su samo mašine došle i počeli su da rade. Bez ikakvog pitanja su prešli preko privatnih posjeda. Za jednu hidroelektranu napravili su put, a za drugu su probili dio puta. Nekoliko puta smo ih zaustavljali, međutim, i dalje rade. Uništavaju rijeku koja je biser i koju možete piti jer nema zagađivača, fabrika i kanalizacije. Međutim, nemamo se kome obratiti, jer niko ne izlazi na teren i svi to ignorišu"

AUTOR: Marija Augustinović
OBJAVLJENO: 02.05.20 u 11:49
https://bit.ly/2Wihb2Z
"Rijeku uz koju smo odrasli, sada žele da unište. Da mi i naša djeca na nju zaboravimo i onda preostaje samo da nam uzmu i vazduh", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Miloš Vujičić, jedan od stanovnika opštine Foča, u istočnoj Bosni, koji se protive planiranoj izgradnji mini hidroelektrana na rijeci Bjelavi i njenoj pritoci Maloj Bjelavi.
Preduzeću "Srbinjeputevi" d.o.o. Foča, koje je vlasnik koncesije za izgradnju dviju mini hidroelektrana, Miloš nije želio prodati zemljište na tom području.

Za RSE kaže da mještani nisu konsultirani, niti su imali priliku iznijeti mišljenje o planiranoj izgradnji.

Nakon što je grupa od 20-ak stanovnika, proteklih dana, sprječavala radnike da priđu strojevima, Miloš kaže kako ne očekuje da će investitor odustati od radova, niti da će nadležne institucije i inspekcije u Republici Srpskoj (RS) reagirati, piše Marija Augustinović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Zašto ne vjeruje da će investitor stati?

"Nikad nismo pozvani na raspravu, niti nas je ko pitao za ovo, nego su samo mašine došle i počeli su da rade.

Bez ikakvog pitanja su prešli preko privatnih posjeda. Za jednu hidroelektranu napravili su put, a za drugu su probili dio puta. Nekoliko puta smo ih zaustavljali, međutim, i dalje rade. Uništavaju rijeku koja je biser i koju možete piti jer nema zagađivača, fabrika i kanalizacije. Međutim, nemamo se kome obratiti, jer niko ne izlazi na teren i svi to ignorišu", ističe Miloš.

Podršku mještanima pružila je Koalicija za zaštitu rijeka BiH, u čijem sastavu je više od 30 nevladinih organizacija, iz koje tvrde da, osim koncesionog ugovora, investitor nema dozvole neophodne za početak radova.

Radovi nisu stali ni u pandemiji

Iz Koalicije, također, navode da se za pripremne radove koristi situaciju pandemije korona virusa, u kojoj je kretanje građana ograničeno, javna okupljanja zabranjena i inspekcijski nadzor otežan.

Nakon obraćanja Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, sa zahtjevom za uvid u izdate dozvole za hidroelektrane Bjelava i Mala Bjelava, Koalicija je podnijela krivičnu prijavu protiv investitora zbog, kako ističu, neposjedovanja ekološke, građevinske i urbanističke dozvole.

"Zahtijevamo od Javnog tužilaštva Republike Srpske da pokrene istražni postupak protiv investitora koji uveliko gradi bez potrebnih dozvola. Smatramo da činjenje krivičnog djela ne smije ostati nekažnjeno, a pogotovo ne u slučaju kada neko koristi ovakvu situaciju, prouzrokovanu pandemijom korona virusa, kako bi nelegalno gradio", kaže koordinator Koalicije Miloš Orlić

Osim podnošenja krivične prijave, iz Koalicije zahtijevaju od Urbanističko-građevinske i ekološke inspekcije RS-a hitan inspekcijski nadzor nad procesom izvođenja radova na rijekama Bjelava i Mala Bjelava.

Ministarstvo RS: Investitor nema dozvolu za gradnju

U firmi "Srbinjeputevi" d.o.o. Foča nisu odgovarali na upit RSE da li imaju dozvolu za gradnju.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS potvrdili su za RSE da nisu izdali nijednu dozvolu iz svoje nadležnosti za izgradnju mini hidroelektrana Bjelava i Mala Bjelava.

"Ukoliko su tačni navodi da se izvode radovi na izgradnji navedenih objekata, radi se o kršenju Zakona o uređenju prostora i građenja. Napominjemo da je jedan od uslova za izdavanje građevinske dozvole za ovu vrstu objekata, dobijanje ekološke dozvole za čije izdavanje je nadležno isključivo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a", navedeno je, uz ostalo, u dopisu iz Ministarstva.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH upozorava da radovi na izgradnji mini hidroelektrana u Foči nisu izoliran primjer. Navode i primjere radova na Vrhovinskoj rijeci, te u gornjem toku rijeke Prače, na području Republike Srpske.

Koliko je malih hidrocentrala u BiH?

U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 106 malih hidroelektrana, dok je u pripremi izgradnja dodatnih 333, podaci su nevladine organizacije "Eko Akcije".

Prema podacima "Eko akcije", u RS-u je do danas izgrađena 41, a u Federaciji BiH 65 mini hidroelektrana. Najviše ih ima na području Srednjobosanskog kantona (SBK), u srednjoj Bosni I Hercegovini, čije vlasti su dodijelile koncesije za 35 mini hidroelektrane, dok su planirane i desetine novih.

Među njima je i 15 planiranih na rijeci Neretvici, u općini Konjic, na jugu BiH, što je, također, izazvalo revolt mještana tog područja koji su, uz proteste, organizirali potpisivanje peticije protiv uništavanja rijeke.

Predstavnik Organizacionog odbora inicijative "Pusti me da tečem" Arnel Mahmutović kaže za RSE da je izgradnja prve dvije hidroelektrane, od ukupno 15 planiranih na rijeci Neretvici, trebala početi u prvoj polovini ove godine, ali su mještani odlučni u namjeri da to zaustave.

"Pripremni radovi su počeli krajem februara i plan je bio da glavni radovi počnu u prvoj sedmici maja. Međutim, kad su počeli pripremni radovi, krenuli smo s akcijom otpora. Dobili smo podršku Općinskog vijeća Konjic, tako da je naloženo da se svi pripremni radovi obustave do tematske sjednice Vijeća koja još nije održana. Od početka smo uvjereni da možemo pobijediti u ovoj borbi.

Protiv federalnog Ministarstva okoliša i turizma pokrenut ćemo tužbu odnosno upravni spor, na ime načina izdavanja okolišne dozvole. Imamo i kritičnu masu koja je, ako zatreba, spremna i fizički braniti našu rijeku, jer je ovo crvena linija. Dolina Neretvice je područje koje su uvijek koristili za eksploataciju sirovina, a mi zauzvrat nismo dobili ništa. Sad je došlo do toga da hoće i našu rijeku, ali mi to nećemo dopustiti i smatramo da imamo snage da ih zaustavimo", kaže Mahmutović.

Traže moratorijum na izgradnju

Udruženja okupljena u Koaliciju za zaštitu rijeka BiH zatražila su od vlasti u Bosni I Hercegovini uvođenje moratorija na izgradnju malih hidroelektrana, zbog, kako navode, ugrožavanja rijeka.

Upozoravaju da BiH nema potrebu za novim hidroelektranama i da one donose korist, isključivo investitorima koji potpisuju ugovor o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, a imaju i beneficije u vidu subvencija koje građani plaćaju svaki mjesec, s obzirom na to da na računu za električnu energiju postoji stavka poticaja obnovljivih izvora energije.

Anes Podić iz organizacije "Eko akcija" ističe da će bez moratorija pljačka prirodnog bogatstva biti nastavljena.

"Kad bi vlast radila u interesu građana, a ne u interesu lobija, taj moratorij imali bismo još jučer. Prošle godine su mini hidroelektrane proizvele, tek, tri procenta od ukupne količine proizvedene električne energije, a osam puta je više izvezeno. Jasno je da jedinu korist imaju investitori, zahvaljujući modelu prema kojem imaju privilegovanu otkupnu cijenu, koja je podržana subvencijama koju plaćaju građani. Zbog toga i postoji tolika navala na naše rijeke, jer da nema subvencija to bi bilo daleko manje", navodi Podić.

Na upit RSE da prokomentira inicijativu za uvođenje moratorija, predsjednik Vlade SBK, Tahir Lendo, kaže da su interesi podijeljeni, ali naglašava da su sve dozvole u tom kantonu dodijeljene na trasnparentan način.

“U zadnje vrijeme i nemamo nekih zahtjeva za izgradnju, što je i dobro, neka se malo iščisti. S jedne strane, treba nam ta zelena energija da zaštitimo atmosferu i trebaju nam takvi izvori energije. Međutim, s aspekta okoliša i zaštite prirodnog blaga treba moratorij. Podijeljeni su to interesi, jer ekolozi i svako normalan traži da se ne narušava ambijent i da sačuvamo što više rijeka i potoka, ali ako gledamo prozivodnju te zdrave energije onda nam je to potrebno. Naravno, uz primjenu drastičnih mjera", navodi Lendo.

Ko pravi profit?

Predsjednik Udruženja geografa u BiH i autor naučnih radova posvećenih riječnim sistemima, profesor Muriz Spahić, ocjenjuje da očuvanje rijeka, kao općeg dobra, nije u interesu vlasti, te ističe da je struka isključena iz procesa koji se tiče izgradnje mini hidroelektrana.

“Poštapalice o ekološki prihvatljivom protoku je samo zamagljivanje očiju onima od kojih se voda uzima. U ovoj oblasti sam više od 40 godina i niko me, osim udruženja koji se bore za rijeke, nije zvao da budem konsultant ili da dam stručno mišljenje. Javne rasprave s građanima organiziraju se zakulisno. Dozvole koje se izdaju na nivou entiteta ili kantona prepisivačkog su karaktera i ne sadrže ništa tipično za svaki vodeni tok. Profit pojedinaca je u prvom planu i tu vlada jedan veliki lobi u BiH koji je veoma teško razbiti. Međutim, sve češće u medijima vidimo i da se stanovništvo grčevito bori da očuva vodeni sistem", naglašava Spahić.

Stanovnici Kruščice kod Viteza, u srednjoj BiH, su od augusta 2017. do decembra 2018. godine danonoćno boravili u improviziranom šatoru pored rijeke kako bi sprijećili izgradnju dvije mini hidroelektrane.

Za proteste kojima su spriječile izgradnju, žene iz ovog naselja su osvojile nagradu njemačke fondacije EuroNatur.

Više od 500 dana trajala su dežurstva mještanki Kruščice koje su, blokirajući lokalni most, sprječavale prolazak mašina i izgradnju minihidroelektrana.

Zahvaljujući aktivizmu građana spriječena je izgradnja malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska, te na rijeci Uni.