RSE: Javna preduzeća za čuvanje vlasti

Najvećih pet poslodavaca koji su javna preduzeća su Elektroprivreda BiH, Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i rudnici uglja Banovići i Kreka.

AUTOR: Mirna Sadiković/RSE
OBJAVLJENO: 28.09.19 u 10:25
http://bit.ly/2nnaj6M
Finansijska analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukazala je da javna preduzeća u BiH ne doprinose dovoljno ekonomiji, a vlade ne izvršavaju svoju funkciju vlasništva u skladu sa smjernicama Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.

MMF je to objavio u istraživanju o temi "Preduzeća u državnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini: Ocjenjivanje učinka i nadzor".

U svom izvještaju MMF navodi, između ostalog, da ne postoje tačni, ažurirani i javno dostupni podaci o sektoru javnih preduzeća te da su preduzeća u državnom vlasništvu zaslužna za oko 11 posto ukupne zaposlenosti, ali samo deset posto dodane vrijednosti, što ukazuje na to da zaposleni u javnim preduzećima u BiH proizvode manje dodane vrijednosti nego u drugim zemljama regiona.

"Oko 80.000 radnika zaposleno je u 550 javnih preduzeća širom svih sektora privrede (oko 11 posto ukupne zaposlenosti). Javna preduzeća imaju u vlasništvu 40 posto svih stalnih sredstava u privredi, a zaslužna su za deset posto zbirnog prometa. Međutim, 20 najvećih javnih preduzeća u pogledu stalnih sredstava i prometa čini oko 80, odnosno 70 posto ukupnih stalnih sredstava i prometa javnih preduzeća", piše u MMF-om dokumentu.

Najveća javna preduzeća u vlasništvu centralnih vlada su u sektoru proizvodnje električne energije (Federacije BiH i RS Elektroprivrede), rudarstva (rudnici uglja u Federaciji BiH), proizvodnje (proizvodnja naoružanja), poljoprivrede (Šume RS) i transporta (putevi, autoputevi i željeznice).

'Privatni i javni monopol'

Ekonomista Vjekoslav Domljan kaže kako ova preduzeća više od dvije decenije služe vladajućim strukturama da ih održe na vlasti.

"Pogledajte samo odnos spram privatnog i javnog sektora. Ukoliko preduzeće iz privatnog sektora ne izmiri neku obavezu, odmah su tu inspektori, a, s druge strane, javni sektor može da stvara gubitke godinama i da nema nikakve reakcije. To vodi urušavanju ekonomije. To je temeljni razlog zašto BiH ne napreduje, jer su naše institucije ekstraktivne, dakle služe izvlačenju renti. Političke elite mogu biti zadovoljne situacijom jer one mogu da izvlače rente i mogu da dobro žive od toga. Međutim, građani i firme koje stvaraju dohodak nažalost ne mogu da prosperiraju u takvoj situaciji", analizra Domljan.

Najvećih pet poslodavaca koji su javna preduzeća su Elektroprivreda BiH, Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i rudnici uglja Banovići i Kreka.

U Bosni i Hercegovini zaposleno je oko 530.000 osoba, a prema podacima za 2018. godinu, deset kompanija s najvećim brojem uposlenika u BiH zapošljava ukupno 36.909 građana. Tako se navodi u podacima koje su prikupili Finansijsko-informatička agencija Federacije Bosne i Hercegovine (FIA) i Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banja Luka.

U izvještaju MMF-a stoji da je BiH jedina zemlja u regionu u kojoj se broj zaposlenih u javnim preduzećima povećao od 2005. godine.

Takođe je navedeno da većina javnih preduzeća ima višemilionske dugove.

Zbirni dugovi javnih preduzeća iznose oko 26 posto BDP-a i to uključuje blizu četiri posto BDP-a u zakasnjelim neizmirenim obavezama za poreze i socijalne doprinose, što smanjuje poreske prihode i ima negativan utjecaj na funkcionisanje sistema socijalnih davanja.

Iako je ocjena MMF-a da je većina preduzeća sa neodrživim poslovnim modelom, vlade na entitetskim nivoima ubrizgavaju finansijske injekcije u ova preduzeća ili iz budžeta ili putem kredita kako bi ih održale u životu, podsjeća ekonomistica Svetlana Cenić.

"Kada uporedite državni javni sektor sa privatnih sektorom vidite da privatni sektor čeka da se potpiše trgovinski sporazum, da se usvoje izmjene zakona, čeka na ovo, čeka na ono, a bojkotuju ga upravo oni za koje su glasali, državni sektor nema taj problem. Jeste videli kako idu nesmetano krediti na entitetskom nivou kad treba npr. Elektroprivredi RS, Termoelektrani Ugljevik, tu nema kočnica. Ovo je čisti bojkot vlastite privrede, dok u isto vreme ono gde je glasačka mašinerija tu može i kredit, može sve živo", kaže Cenić.

"Sektor preduzeća u državnom vlasništvu ne doprinosi dovoljno privredi. U toku perioda od 2015. do 2017. godine, sektor javnih preduzeća je u prosjeku imao povrat na kapital (ROE) od -0,3 posto, što ukazuje na to da su vladine investicije u sektor donosile negativne povrate", navodi MMF.

Upravo sve navedeno ne dozvoljava razvoj bh. ekonomije, ocjenjuju ekonomisti.

'BiH na dnu ljestvice'

Domljan podsjeća da je BiH na dnu ljestvice po ekonomskim pokazateljima i u regionu i u EU.

"Mi guramo ono što propada. Umjesto da se bavimo lokomotivama mi se bavimo vagonima i naravno da se brzina smanjuje i zaostaje u odnosu na druge zemlje", ocjenjuje Domljan.

"Prosječna plata u javnim preduzećima je za oko 40 posto viša nego u privatnom sektoru, bez obzira na nižu produktivnost radnika i profitabilnost. Godine 2017. je prosječna mjesečna bruto plata u javnim preduzećima iznosila 756 eura, u poređenju sa 535 eura u privatnom sektoru", navodi MMF.

S druge strane, vlasti već godinama odbijaju smanjiti doprinose na plaće i razne druge dadžbine koje privatni sektor mora plaćati i tako odbijaju stimulisati veću ekonomsku aktivnost.

Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić ocjenjuje da je bh. ekonomija zaglavljena u konstantnoj krizi.

"Kod nas je u javnom sektoru od ukupne zaposlenosti zaposleno 25 posto, u Sloveniji 16 posto u Njemačkoj 11 posto. Dakle, nagomilalo se i to troši budžet. Mi zato uzimamo kredite da bi popunili rupe u budžetu koje pravi ogroman javni sektor. I tako nemamo nikakvu šansu da se počnemo razvijati", ističe Papić.

Ekonomske reforme na koje su se vlasti u BiH obavezale zaustavljene su, a izgovor onih koji čine vladajuću koaliciju je da još nije formirana vlast na državnom i federalnom nivou.


Izvor: Radio Slobodna Evropa (26. 9. 2019. godine); autorica: Mirna Sadiković.