Povjerenje u institucije i kapitalizam opada i u razvijenim zemljama; istraživanje

Pedeset i šest posto anketirane svjetske populacije izjavilo je da kapitalizam u svom sadašnjem obliku čini više štete nego koristi u svijetu. Većina radnika na globalnoj razini (oko 83%) zabrinuta je zbog gubitka radnih mjesta zbog automatizacije, nadolazeće recesije, nedostatka obuke, jeftinije strane konkurencije, imigracije i tzv. gig ekonomije, odnosno ekonomije honorarnih poslova. Istraživanje je otkrilo i sve veći "jaz povjerenja" između elita i javnosti koji bi mogao biti odraz nejednakosti dohotka.

AUTOR: ABC
OBJAVLJENO: 21.01.20 u 17:27
https://bit.ly/2Rcq250
Sve veći osjećaj nejednakosti narušava povjerenje i u institucije i u kapitalizam, pokazuju rezultati globalnog istraživanja.

Barometar povjerenja za 2020. godinu, koji tvrtka Edelman provodi već 20 godina, utvrdio je da veliki broj ljudi više ne vjeruje da će im težak rad pružiti bolji život.

Unatoč dobrim ekonomskim performansama, većina ispitanika u svim razvijenim tržištima ne vjeruje da će im biti bolje za pet godina, piše ABC.

To znači da ekonomski rast više ne jača povjerenje, barem ne na razvijenim tržištima – obarajući uobičajeno uvjerenje.

"Živimo u paradoksu povjerenja", rekao je Richard Edelman, izvršni direktor tvrtke Edelman. "Otkako smo počeli mjeriti razine povjerenja prije 20 godina, ekonomski rast uvijek je poticao rast povjerenja. To se i nastavilo u Aziji i na Bliskom Istoku, no ne i na razvijenim tržištima, gdje je sada nejednakost dohotka najvažniji faktor".

"Strahovi guše nadu, a uvriježene pretpostavke o teškom radu koji vodi ekonomskoj pokretljivosti prema gore više ne vrijede", dodao je.

Rastući "jaz povjerenja" između elita i javnosti

Pedeset i šest posto anketirane svjetske populacije izjavilo je da kapitalizam u svom sadašnjem obliku čini više štete nego koristi u svijetu.

Većina radnika na globalnoj razini (oko 83%) zabrinuta je zbog gubitka radnih mjesta zbog automatizacije, nadolazeće recesije, nedostatka obuke, jeftinije strane konkurencije, imigracije i tzv. gig ekonomije, odnosno ekonomije honorarnih poslova.

Oko 57% ispitanika zabrinuto je zbog gubitka poštovanja i dostojanstva kakvo su nekoć uživali u svojoj zemlji.

Gotovo dva od tri ispitanika smatra da je tempo tehnoloških promjena prebrz. U Australiji je zabilježen jedan od najvećih padova povjerenja u tehnologiju. Australce najviše brine gubitak poslova zbog gig ekonomije, nakon čega slijede recesija, nedostatak obuke i strani konkurenti.

Istraživanje je također otkrilo sve veći "jaz povjerenja" između elita i javnosti koji bi mogao biti odraz nejednakosti dohotka, komentirao je Edelman.

"Sada promatramo trenutak Alise u zemlji čudesa kada je riječ o procvatu elita i očaju masa", rekao je.

Dok je 65% informirane javnosti u svijetu (u dobi od 25 do 65 godina, sa visokim stupnjem obrazovanja, u prvih 25% po prihodima) reklo da vjeruje u institucije, samo 51% masovne javnosti (svi ostali, dakle 83% cjelokupnog globalnog stanovništva) reklo je isto.

"Rezultat je svijet sa dvije realnosti povjerenja", piše u izvješću. "Informirana javnost – bogatiji, obrazovaniji ljudi i češći konzumenti vijesti – i dalje imaju veću razinu povjerenja u institucije od masovne populacije. Na većini tržišta manje od polovice masovne populacije vjeruje svojim institucijama da rade ispravne stvari".

"Sada rekordnih osam tržišta pokazuje najveće razlike između dvije publike – što predstavlja alarmantnu nejednakost u povjerenju", stoji u izvješću.


Prevela: Ružica Ereš