Propast turizma u Sarajevu: Dok jedni peru ruke, drugi peru pare

Prošlo je pola godine od izbijanja pandemije a radnici u ugostiteljsko - turističkom sektoru nikakvu pomoć još uvijek nisu dobili

AUTOR: Dino Cviko
OBJAVLJENO: 12.08.20 u 12:41
https://bit.ly/31JD4Ld
Priča o izmjenama i dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine je, čini se, dodatno pogoršala odnose između Vlade FBiH, Udruženja poslodavaca FBiH i Saveza samostalnih sindikata BiH.

Predstavnici sindikata su i protestirali navodeći, između ostalog, kako navedenim izmjenama zakona „radnici postaju robovi“. S druge strane, mnogi poslodavci pogođeni su krizom izazvanom pandemijom virusa korona, pa im je pomoć potrebna što prije kako bi sačuvali svoje kompanije, a samim tim i radna mjesta.

Umjesto toga, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu bit će razmatran u redovnoj proceduri, umjesto u hitnoj, pa će se na prijeko potrebne olakšice još sačekati.

NEZAPAMĆENI GUBICI 

Za ovo vrijeme realni sektor trpi ogromne gubitke. Prema procjenama, u cijeloj državi gubici su veći od milijardu maraka. Najviše je pogođen ugostiteljsko-turistički sektor, piše Dino Cviko za Žurnal.

„Što se tiče ugostiteljsko-turističke branše, to je druga privredna grana u BiH. Preko 20.000 ugostiteljsko-turističkih privrednika je u BiH, preko 200.000 uposleno. Malo se vodi računa o toj branši koja redovno puni budžet. Ona nije na koljenima, već je totalno potonula“, govori za Žurnal Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

Još od početka pandemije Hadžić je upozoravao da se ugostiteljsko-turističkim radnicima mora pomoći. Uprkos tome, kako navodi, do krajnjih potrošača do sada nije došao ni fening: 

„Pitanje je hoće li se ova branša moći oporaviti. Ima pansiona, motela, hostela koji imaju po pet ili šest soba, čitavo domaćinstvo tu radi, tu su sve uložili, sad nemaju za hljeba. Vlast je trebala uložiti, pa ako treba i zadužiti se kako bi se ova branša spasila. To bi se kroz nekoliko godina sigurno vratilo.“

Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH (UTA BiH), za Žurnal kaže da je sektor turizma najviše pogođen: 

„Ovo je strašno. Svjetska turistička organizacija je predvidjela pad turizma i do 75%, međutim kad je BiH u pitanju, mi smo u drugačijoj situaciji jer smo izoliraniji. Trenutno je pad prihoda kod nas skoro totalni. U narednom periodu možemo očekivati zatvaranje objekata, ljudima se ne isplati raditi.“

Govori Bibanović i da im se Vlada FBiH tek nedavno obratila. 

„Trenutno nema pomoći, ali Vlada FBiH nam je baš poslala jedan dokument za mišljenje. Oni očekuju da s nekih 20-ak miliona subvencioniraju direktne učesnike u turizmu. Smatramo da pomoć dolazi kasno, ali kad god dođe, dobro je došla. Nama je usmeno rečeno da pomoć možemo očekivati najranije krajem augusta, a najvjerovatnije polovinom septembra. Tada bi, navodno, ta sredstva trebala biti operativna“, navodi Bibanović.

Iako ni Hadžić ni Bibanović ne raspolažu konkretnim brojkama kada je riječ o tome koliko je objekata zatvoreno, koliko je ljudi ostalo bez posla i koliki su tačno gubici za poslovne subjekte, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH tvrdi da većina ugostiteljsko-turističkih radnika jedva preživljava.

„Dobro rade u Neumu i na nekoliko planinskih destinacija, banja i to je otprilike to. Sve ostalo je ravno nuli, u odnosu na prošlu godinu to je nekih dva do tri posto, pet posto maksimalno“, kaže Amir Hadžić.

S druge strane, Zoran Bibanović ocjenjuje da je Republika Srpska u odnosu na Federaciju bolje premostila određene probleme, ali i da su turistički vaučeri „promašena akcija“.

„Možda je 1.000 osoba ukupno koristilo te vaučere, ne znam da li i toliko. Što se tiče Federacije, turističke agencije nisu dobile odobrenje da izdaju vrijednosne vaučere našim klijentima, a to je uradio cijeli region, Evropa, čak je i Republika Srpska premostila taj problem. U FBiH imamo problem gdje ljudi traže pare, agencije nemaju novac da im vrate, riječ je o avansima koji su uplaćeni krajem prošle i početkom ove godine... To je problem koji nije riješen, ostao je da visi u zraku“, zaključuje Bibanović.

OBJEKTI NA BAŠČARŠIJI SE ZATVARAJU

Prije pandemije, turizam je bio najperspektivnija privredna grana u BiH. Za sobom je „vukao“ i na desetine drugih grana. Tako su, zahvaljujući turistima, vlasnici radnji na Baščaršiji ostvarivali pristojan profit.

Danas turista skoro i da nema, što je vlasnicima donijelo nezapamćene probleme.

Alma Čamdžić vlasnica je firme koja se bavi proizvodnjom i prodajom sapuna i drugih kozmetičkih proizvoda. Kako kaže, riječ je o porodičnom biznisu, ali pored toga imaju zaposlene i druge osobe u proizvodnji i prodaji. Prije pandemije proizvode je, osim na Baščaršiji, prodavala i u jednom sarajevskom tržnom centru. 

„Tu radnju sam morala zatvoriti, a dvije djevojke su, nažalost, ostale bez posla. Ovdje na Baščaršiji aktivirali smo se svi da spasimo što se spasiti da. Baščaršija je potonula. Nema turista. Nema ljudi. Sva ova uslužna djelatnost, ugostiteljstvo, turizam i sve ovo što je u vezi s turizmom, pretrpit će velike gubitke. Ja trenutno prodam oko 10% u odnosu na prošlu godinu. Kako ćemo preživjeti?“, pita se Čamdžić.
Svjedoči kako se mnoge radnje u starom dijelu grada zatvaraju.

„Svaki dan smo na Baščaršiji zajedno. Neki prodavači pazare pet maraka dnevno, a kirije su velike. Ja ne znam kako će ovaj narod preživjeti. Pored mene radnja se zatvorila, preko puta mene dvije radnje se zatvorile. Narod masovno zatvara. Drugi ljudi se i dalje nadaju, nešto će biti, neko će doći...“, govori Alma Čamdžić, žaleći se na odnos vlasti prema malim, porodičnim firmama.

„Uredno izmirujem svoje obaveze, ali još ništa nisam dobila, nikakvu pomoć. Država se uopće ne brine o malim, porodičnim biznisima. O ljudima koji nešto proizvode i od toga žive. Evo, august je došao, ništa nam nisu pomogli. Ja još ni 10 feninga pomoći nisam dobila. Niko nema nikakvog plana kako sačuvati radna mjesta, kako pomoći malima da opstanu, a takvih je većina. Političarima je dobro, oni državu zadužuju, imaju plate, rade od kuće, a u suštini ništa ne rade“, priča ona.

Odgovor na pitanje do kada će granice biti zatvorene niko ne zna. Za većinu je ova sezona izgubljena. Umjesto predviđenog profita, zbrajat će se minusi. Pitanje je kako će i koliko njih prebroditi krizu.

Istovremeno, u paralelnoj stvarnosti, političarima se ne žuri. Milioni maraka su već potrošeni na sumnjive nabavke, a pomoći za mnoge kojima je ona zaista potrebna još nema. Upitno je i da li će je biti. Uostalom, izjava Alme Čamdžić najbolje govori o tome šta misle građani:

„Istina je da je ova korona podijelila ljude na one koji peru ruke i one koji peru pare.“

Tekst "Propast turizma u Sarajevu: Dok jedni peru ruke, drugi peru pare", autor Dino Cviko, objavljen je na portalu Žurnal, 11. avgust 2020. godine