Nova razina kulture biciklizma u Nizozemskoj: Najveće biciklističko parkiralište na svijetu

Prema nizozemskom zavodu za statistiku, 60% svih putovanja od kuće do posla vrši se automobilima, a samo četvrtina biciklom. Ipak, u Amsterdamu, Rotterdamu, Haagu i Utrechtu biciklizam je češći nego u drugim gradovima.

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 19.08.19 u 12:51
http://bit.ly/2Z94CX7
U zemlji u kojoj ima više bicikala nego stanovnika, pronalazak mjesta za parkiranje bicikla može predstavljati problem. Nizozemski grad Utrecht pronašao je rješenje za to – najveće parkiralište za bicikle. Konstrukcija od betona i stakla ima tri kata i kapacitet za parkiranje 12.500 bicikala, bilo da je riječ o teretnim, brdskim ili gradskim biciklima.

Ovo parkiralište je dio strategije poboljšanja biciklističke infrastrukture u Nizozemskoj, naciji koja obožava svoja dvotočkala toliko da je predala zahtjev za dodavanje biciklizma u svoju nematerijalnu baštinu.

"Želimo napraviti raj za bicikliste, ali imamo još puno posla na putu do toga", rekla je Stientje van Velhoven, ministrica infrastrukture. "Željela bih da što bolje upotrijebimo svoje 'tajno oružje' protiv zagađenja, loše kvalitete zraka i klimatskih promjena, a koje je dobro i za naše zdravlje i za naše novčanike".

"Ako želite ljude izvući iz automobila i navesti ih da koriste javni prijevoz, onda morate osigurati da je javni prijevoz lagan i udoban. Treba olakšati parkiranje bicikala što bliže vlakovima bez da tražite parking mjesto pola sata", dodala je.

Prema nizozemskom zavodu za statistiku, 60% svih putovanja od kuće do posla vrši se automobilima, a samo četvrtina biciklom, piše The Guardian. Ipak, u Amsterdamu, Rotterdamu, Haagu i Utrechtu biciklizam je češći nego u drugim gradovima.

Potražnja za javnim prijevozom je sve jača, predviđa se širenje četiri glavna grada, a Nizozemska se bori da ispuni svoje obaveze kada su u pitanju klimatske promjene. Zbog toga je poticanje biciklizma i politički prioritet.

"U narednih deset godina očekujemo da će još pola milijuna ljudi doći u urbane sredine, a ako svi dođu autima, imat ćemo velike gužve", tvrdi Van Veldhoven. "Zbog toga je ulaganje u javni prijevoz, biciklističke staze i parkinge ključno za održavanje ovog područja, koje je neophodno za naše nacionalno gospodarstvo".

Državna željeznica ulaže desetke milijuna eura u stvaranje infrastrukture za parkiranje bicikala, tvrdi glasnogovornik Geert Koolen. "Našim vlakovima putuje više od milijun putnika dnevno, a u većim gradovima poput Utrechta više od polovice njih na stanicu dolazi biciklima", rekao je. "Na nizozemskim željezničkim stanicama ima oko 490.000 parking mjesta, a očekujemo da će do 2020. godine više od 5 milijuna ljuda voziti OV-bicikla".

Utrecht promovira biciklizam kao dio politike "zdravog urbanog života". "Računamo da će biciklizam biti zdrav i održiv oblik prijevoza rastućeg grada", kaže zamjenik gradonačelnika Victor Everhardt. "Biciklizam je u genima ljudi iz Utrechta, još 1885. godine izgrađena je prva biciklistička staza. Najveće biciklističko parkiralište sigurno savršeno odgovara ovom globalnom biciklističkom gradu".

Razmjeri nizozemskih investicija pokazuju da je biciklizam više od prijevoza, tvrde iz BYCS-a, društvenog poduzeća koje se bavi biciklizmom. "Biciklističko parkiralište u Utrechtu pokazuje da su potrebna ogromna ulaganja u infrastrukturu biciklističkog parkinga, staza i arhitekture. No, mi vjerujemo da je to jedna od najučinkovitijih stvari koje jedan grad može napraviti", rekao je direktor strategije Adam Stones "Ako na ovo pitanje gledate kao a transformaciju – kako se odražava na mentalno i fizičko zdravlje, kako ujedinjuje zajednice, kakav utjecaj ima na iskorištavanje resursa i okoliš – onda ono dobiva na težini".

No neki stručnjaci nisu potpuno optimistični. Iako Fietserbond, nizozemska biciklistička organizacija, toplo pozdravlja ovakva ulaganja, ona upozorava da je iritantno i kontraproduktivno kada se biciklistička parkirališta kombiniraju s politikom netolerancije prema parkiranju na ulici – kao što je slučaj u Amsterdamu, gdje policija zapljenjuje nepropisno parkirana bicikla.

"Ne sviđa mi se to", kaže Saskia Kluit, direktorica Fietserbonda. "Sve je veća siva zona gdje vlada želi čist izgled i riješiti se bicikala. Ali, parkirani bicikli ulicama daju živost i čar. Ako već želite korist od biciklista, bolje je da mogu parkirati gdje žele".


Prevela: Ružica Ereš