Oslo: Kako je norveška prijestolnica odlučila osloboditi svoje središte od automobila

Nije čudno da su ove promjene naišle na izvjestan otpor, kako od strane vlasnika automobila, tako i od poduzeća. No, iako su se vlasnici tvrtki u početku brinuli da bi se mogao napraviti grad duhova koji nitko neće posjećivati, čini se da se događa suprotno; kao i u drugim gradovima koji su neke ulice prenamijenili samo za pješake, područja Osla koja su prenamijenjena za pješake neka su od najpopularnijih u gradu.

AUTOR: Adele Peters
OBJAVLJENO: 07.01.20 u 16:21
OSVJEŽENO: 07.01.20 u 16:21
https://bit.ly/2ZYiTrG
Ako se odlučite voziti središtem Osla, pripazite: nećete moći parkirati na ulici. Početkom 2019. godine grad je dovršio uklanjanje više od 700 parkirnih mjesta zamijenivši ih biciklističkim stazama, biljkama, malenim parkovima, klupama – sve to kao glavni korak ka viziji gradskog centra bez automobila.

Bez parkirnih mjesta i s potpunom zabranom automobila u nekim ulicama, vrlo malo ljudi vozi tim područjem. "U suštini nema automobila", kaže Axel Bentsen, izvršni direktor tvrtke Urban Sharing koja vodi Oslo City Bike, lokalni sustav dijeljenja bicikala. Promjene u gradu dijelom su dizajnirane kako bi se poboljšala kvaliteta zraka i u borbi protiv klimatskih promjena, no razlika u kvaliteti života se već može osjetiti. "Grad se čini drugačijim i prije nego što možete osjetiti razliku u [čistijem zraku]", kaže Bentsen. "Možete vidjeti da zapravo ponovno dobivate prostor i možete ga koristiti u druge svrhe umjesto parkiranja automobila".

Oslo je po prvi put prenamijenilo dio ulica u središtu grada za pješake sedamdesetih godina, a mnogo novca je tijekom osamdesetih uloženo u javni prijevoz. Kada je politička koalicija progresivaca došla na vlast u gradskom vijeću 2015. godine, počela je planirati veće transformacije. U početku su tražili potpunu zabranu za automobile jer većina stanovnika u centru grada nije vozila. No, kad su se vlasnici tvrtki usprotivili u strahu da će izgubiti kupce i imati probleme s isporukom robe, vlada je preusmjerila fokus na uklanjanje parkirnih mjesta – nešto postepeniji pristup. Na periferiji centra grada još uvijek postoje garaže za parkiranje.

Nekoliko preostalih parkinga pretvoreno je u parkinge za osobe s invaliditetom ili prostore za punjenje električnih automobila, a neke ulice otvaraju se na nekoliko sati za dostavne kamione. Vozila hitne pomoći još uvijek imaju pristup centru grada. No, ostali vozači moraju se parkirati u garažama, a prometna ograničenja preusmjeravaju vozače koji ne trebaju prolaziti središtem grada na obilaznicu. U novom stvaranju zona grad nastavlja svoje planove, dajući pješacima, biciklistima i javnom prijevozu veći prioritet nego privatnim automobilima i planira razviti mrežu pješačkih zona u kojima je prometovanje automobila potpuno zabranjeno.

"Gradovi poput Osla već desetljećima se grade za automobile i vrijeme je da to promijenimo", rekla je Hanne Marcusen, dogradonačelnica Osla odgovorna za urbani razvoj. "Mislim da je važno da svi razmišljamo u kakvim gradovima želimo živjeti. Sigurna sam da ljudi, kada zamisle svoj idealan grad, ne zamišljaju zagađeni zrak prometne gužve ili ulice pune parkiranih automobila".

Kako bi pomogao u ovoj promjeni, grad je napravio "ogromna poboljšanja u javnom prijevozu i biciklizam učinio sigurnim i udobnim", komentira Rune Gjøs. Grad postepeno dodaje nove tramvajske i metro linije, nudi sve češće linije, snižava cijenu karata. U posljednjih nekoliko godina grad je izgradio bolje povezanu biciklističku mrežu, pretvarajući parkinge u jarkocrvene biciklističke staze. Omogućio je sredstva građanima kako bi kupili električne bicikle. Gradski sustav dijeljenja bicikala brzo je porastao, utrostručivši se na skoro 3 milijuna korištenja između 2015. i 2018. godine. Sustav se zimi obično zatvara, no prošle zime pokrenut je pilot projekt korištenja bicikala sa šiljastim gumama. Također su testirali ponudu teretnih bicikala.

Kako se sve više ljudi koristi biciklima, to otvara prostor i po pitanju pretrpanog javnog prijevoza. "U ovakvim raspravama obično kažete: 'Potrebni su nam bicikli kako bismo zamijenili automobile', no tu je i veza koja se često zaboravlja, a to je javni prijevoz", kaže Bentsen. "Ono što vidimo je da zapravo ljudima dajemo alternativu i za autobuse, da voze bicikle ili hodaju, što ostavlja prostora drugima da ostave automobile i voze se autobusom".

Nije čudno da su ove promjene naišle na izvjestan otpor, kako od strane vlasnika automobila, tako i od poduzeća. No, iako su se vlasnici tvrtki u početku brinuli da bi se mogao napraviti grad duhova koji nitko neće posjećivati, čini se da se događa suprotno; kao i u drugim gradovima koji su neke ulice prenamijenili samo za pješake, područja Osla koja su prenamijenjena za pješake neka su od najpopularnijih u gradu, kaže Marcussen. Prošle jeseni, nakon što su uklonjene gomile parkirnih mjesta, grad je ustanovio da u centru ima 10% više pješaka nego prethodne godine. "Dakle, to mi pokazuje da nešto radimo kako treba", kaže ona.

"Promjena navika uvijek je izazov", dodala je. "Gradovi se već desetljećima grade za automobile, koji su se dugo smatrali statusnim simbolom, u nekim slučajevima je tako i danas. Moramo napraviti bolje planove za budućnost svojih gradova tako da privatni automobili više ne budu premisa za to kako ih graditi. Tako se u novim planovima razvoja pokušava osigurati da oni koji usele u svoj novi dom mogu lako živjeti bez privatnog automobila".

Nekoliko drugih gradova također radi na smanjenju upotrebe automobila, kao na primjer Madrid, koji ograničava pristup centru grada svima osim ljudima koji u njemu žive. I ostali gradovi će slijediti takve primjere. "Apsolutno sam sigurna da će privatni automobili u budućnosti zauzimati daleko manje prostora u gradovima", tvrdi Marcussen. "Nadam se da ćemo nadahnuti druge gradove na stvaranje vlastitih središta bez automobila. Mislim da će ovo biti sve važnije pitanje jer nam je sve jasnije da dopuštanje privatnim automobilima da zauzimaju toliko mnogo u ograničenom prostoru unutar gradskih središta jednostavno nije učinkovito. Istovremeno, učimo sve više o tome kako zagađenje utječe na nas koji živimo u gradovima, posebice na djecu. Prije nekoliko desetljeća bilo je potpuno normalno pušiti cigarete u zatvorenim prostorijama. Danas bi vrlo malo ljudi to učinilo. Mislim da je isto i s automobilima u centru grada: Jednog dana ćemo se osvrnuti i upitati se zašto smo ikad pomislili da je to dobra ideja".


Piše Adele Peters za Fast Company
Prevela: Ružica Ereš