Finski gradić Joensuu i priča o zimskom biciklizmu

Jedna od prvih stvari koje vidite na gradskim ulicama su bicikli. Oko 20% svih putovanja u Joensuu se obavi biciklom. To se smanjuje otprilike za polovinu u najgorim zimskim mjesecima, ali i to je ipak daleko bolje nego većina drugih gradova u Finskoj...

AUTOR: Paul Walker
OBJAVLJENO: 08.02.20 u 12:46
https://bit.ly/2SsRI4Z
U Londonu, gdje živim, pomisao na zimski biciklizam uglavnom ne traži neki veći napor od toga da se sjetim ponijeti rukavice i da pazim da su mi svijetla na biciklu puna. U Joensuu, gradu na istoku Finske, u kojem sam sada, to vjerojatno podrazumijeva veći napor.

Kada sam izašao iz vlaka, temperatura je bila -16°C i još uvijek se nije popela iznad -6°C. Svaka cesta, kolnik i biciklistička staza prekriveni su slojem gustim snijegom.

Ipak, jedna od prvih stvari koje vidite na gradskim ulicama su bicikli. Oko 20% svih putovanja u Joensuu se obavi biciklom. To se smanjuje otprilike za polovinu u najgorim zimskim mjesecima, ali i to je ipak daleko bolje nego većina drugih gradova u Finskoj, a kamoli u odnosu na Veliku Britaniju.

U Joensuu sam zato što sam bio pozvan na Zimski biciklistički skup, godišnje okupljanje znanstvenika, akademika i gradskih službenika koje svake godine ugošćava druga prohladna općina.

Nakon nekoliko dana razgovora s ljudima, shvatio sam da postoje dvije glavne lekcije. Prvo, iako zimski biciklizam nosi svoje izazove, to nisu uvijek izazovi koje očekujete. Drugo, a ovo je možda više očito, ako želite vidjeti više ljudi na biciklima zimi, više se morate pozabaviti infrastrukturom, nego pojedincima.

U pogledu praktičnosti vožnje bicikla po snijega, uvjeti zbijenog snijega poput ovih u Joensuu prilično su jednostavni. Gotovo svi koje sam vidio na biciklu tijekom ovog tjedna koriste obične bicikle s običnim gumama.

Ari Varonen, glavni gradski inženjer za ceste, rekao mi je da preko biciklističkih staza prelazi ista grtalice kao za automobilske. One imaju oštricu kojom guraju svježi snijeg i prave brazde na površinu kako bi bila manje klizav. Sol se ne koristi jer bi oštetila bicikla.

Ako vrijeme ostane ispod točke smrzavanja, sve je oke. No, kako mi je objasnio Matti Koistinen, šef Finske federacije biciklista, promjene temperatura uzrokuju najveće probleme.

"Ako je snijeg stvarno fino zbijen, kao što je sada, ugodan je za vožnju. Ali, kada temperatura pređe 0°C kreće pakao. Nastane bljuzga, koja kasnije, kada ponovno zahladi, postane čisti led i put je neravan".

Kod odabira bicikla, čini se da je najbolje uzeti bicikl s gumama koje imaju metalne čepove, jer nikada ne možete biti sigurni jesu li u nanovo zaleđenoj cesti napravljene brazde.

Joensuu ima nekoliko prednosti kao biciklistički grad. Relativno je mali, gotovo u potpunosti ravan, a široke ulice pretežno s građene tijekom posljednjih desetljeća – tijekom '50-ih godina prošlog stoljeća imao je samo oko 7.000 stanovnika.

No, Joensuu ima i sveobuhvatan sustav odvojenih biciklističkih staza, od kojih su neke samo za bicikle, a druge su dio širokih pločnika. To je posebno važno, rekao mi je Varonen: "Nova biciklistička staza na cesti ovdje jednostavno ne bi funkcionirala. Ako ste sabili snijeg, tragovi se ne mogu ni vidjeti. Nitko je ne bi koristio".

Naravno, ako želite da mnogo ljudi vozi bicikl, potrebna je konzistentna politička volja za dugoročnim trošenjem novca na odgovarajuće biciklističke sadržaje.

Da su političari u Joensuu predani biciklizmu i aktivnijem prometu uopće, jasno je iz organiziranja Zimskog biciklističkog kongresa. Gradonačelnik grada, Kari Karjalainen ne samo da je pozdravio delegate na uvodnom prijemu, nego je i pedalirao statički bicikl koji se koristio za pokretanje PA sustava tijekom kongresa.

Za to postoje dobri razlozi. Joensuu se obvezao da će do 2025. godine postati karbonski neutralan, što je cilj u kojem neće uspjeti ako ne budu ostvarili značajna smanjenja emisija u prometu, koje čine 70% ukupnog iznosa.

Finska vlada izgleda podjednako predana ovom cilju, s programom financiranja aktivnog putovanja kao dijela cilja za povećanje pješačenja i vožnje biciklom za 30% do 2030. godine, što je 20 godina ranije u odnosu na rok koji je sebi postavila Velika Britanija.

Iako vlada u Britaniji uglavnom marginalizira biciklističke grupe, Koistinen sjedi kao predstavnik biciklističke federacije u službenom odboru sa zadatkom da smisli načine smanjenja emisija.

Zamka beskrajno detaljnih dalekovidnih politika na mjestima kao što je Joensuu je da će ljudi u drugim zemljama samo slegnuti ramenima i samo reći, eto, Finci rade drugačije.

I u nekoj mjeri to je istina: Sjeverna Karelija, finska regija čiji je glavni grad Joensuu, bila je baza jednog od najranijih i najpoznatijih javnozdravstvenih eksperimenata u povijesti, kada je 20 godina napora dovelo do pada za 80% povijesno visokih stopa srčanih bolesti, uzrokovanih pušenjem i dijetom koja se uglavnom temeljila na životinjskim mastima.

Ali, postoji i još jedna lekcija koju možemo naučiti. Otvaranje Zimskog biciklističkog kongresa održano je u glavnoj gradskoj školi gdje, kažu učitelji, otprilike polovica učenika još uvijek ide biciklom u školu tijekom zime. To jutro kad smo razgovarali bilo je -13°C i padao j snijeg. Ali školski stalci za bicikle bili su popunjeni.

Možda je to nešto o čemu bi trebali razmisliti sljedeći put kad se zapitate možete li izdržati vožnju bicikla zimi.


Piše Peter Walker za The Guardian
Prevela: Ružica Ereš