DW: Hoće li željeznički promet imati ključnu ulogu u Zelenom planu?

Dok vlade zemalja članica EU debatiraju o budžetu, evropska komesarka za saobraćaj Adina Valean očekuje velika ulaganja u elektrificiranu željeznicu kao ekološki najčistije sredstvo transporta.

AUTOR: Sergio Matalucci/DW
OBJAVLJENO: 16.02.20 u 13:39
OSVJEŽENO: 16.02.20 u 13:39
https://bit.ly/2P0bPqh
Noćni vozovi proslavljaju svoj "comeback" u nekoliko evropskih zemalja. Nakon pauze od 16 godina, sredinom januara je prvi noćni voz,  koji je povezivao Beč i Brisel, napustio austrijsku prijestolnicu u pravcu belgijske metropole.

Austrijske nacionalne željeznice ÖBB, koje upravljaju ovom trasom, planiraju do kraja godine uvesti i noćni voz koji povezuje Beč i Amsterdam. Ova kompanija, koja je u državnom vlasništvu, nije jedina koja vidi dobre poslovne šanse u promjenama navika Evropljana i rastućoj svijesti prema zaštiti čovjekove okoline.

U 2017. godini, emisije CO2 koje dolaze iz transportnog sektora zemalja EU, iznosile su 28% od ukupnog zagađenja i bile su iznad nivoa iz 1990. godine. Evropski "Green deal" – "Zeleni sporazum" o kojem se trenutno raspravlja u Evropskoj komisiji, upravo i ima za cilj preokrenuti ovaj trend.

"Green dealom  smo se obavezali da ćemo promjenama u transportnom  sektoru dati svoj doprinos i potaknuti borbu protiv klimatskih promjena. Mislim da je željeznica posebno podesna da bude taj "game changer", jer je ona ekološki održiv i prihvatljiv vid transporta ljudi i roba," rekla je za DW Adina-Ioana Valean, evropska komesarka za saobraćaj (promet).

U okviru evropskog transportnog sektora, cestovni saobraćaj najviše doprinosi emisiji CO2 u EU (73%). Slijedi vazdušni (13%) i pomorski saobraćaj (11%). Željeznica je, s obzirom na visok stupanj elektrifikacije, na četvrtom mjestu sa 1,6% i slovi kao najmanji zagađivač. Valeanova  je pojasnila  da trenutni evropski programi za promociju željeznica nisu sporni. "Radujemo se što u okviru sljedećeg finansijskog plana možemo računati sa pristojnim budžetom ."

Uskladiti željezničke mreže

Komesarka za promet naglašava značajne razlike među državama članicama u pogledu željezničkih mreža, dodajući da bi evropski fondovi trebali ciljati na razvoj željezničke mreže manje razvijenih regija putem postojećih instrumenata kao što su „Connecting Europe Facility" i „ Cohesion Fund".

Izuzela je, međutim, navesti ciljeve - bar za sada. "Ono što je sada potrebno je da shvatimo koja su uska grla u željezničkoj mreži i koliko će nam trebati ulaganja. Dakle, nije pravi trenutak za ciljeve. Najprije nam treba dobra procjena."

Evropska komesarka za saobraćaj  je dodala da je već implementiran četvrti Paket EU koji se odnosi na željeznice, kao i da taj paket mjera liberalizira tržište i povećava konkurenciju u domenu željezničkih usluga.

Konkurencija će postajati sve veća

"Konkurencija će biti pojačana posebno nakon juna 2020. godine, kada će se preostale članice EU pridružiti prvih osam koje su preuzele i implementirale direktivu EU zaključno sa junom 2019. godine", izjavio je za DW Josef Doppelbauer, izvršni direktor Agencije Evropske unije za željeznice (ERA).

"Navešću nekoliko primjera:  Italijanska kompanija Trenitalia aplicirala je u Evropskoj agenciji za željeznice i zatražila sigurnosni certifikat i ovlaštenje za rad u Francuskoj.  Istovremeno Francuski SNCF i Trenitalia izaći će na špansko tržište u junu 2020."

Unutrašnjost centralne Željezničke stanice u Milanu je arhitektonsko čudo. No, hoće li talijanska željeznica Trenitalia uspjeti odvratiti putnike od automobila i aviona?

ERA ima dvije uloge. Ona provodi uredbu EU o sigurnosti i (inter)operativnosti, odnosno nuđenju transportnih usluga ne samo u svojoj već i u drugim EU-zemljama. Od juna 2019. godine izdaje i pojedinačne sigurnosne certifikate i ovlaštenja za željeznice. "To znači da je za vozove, koji posluju u više zemalja, dovoljna autorizacija koju izdaje ERA."

Doppelbauer je rekao da još ima puno prostora za poboljšanja. "Na primjer, prvi noćni vlak iz Beča do Bruxellesa sredinom januara morao se zaustaviti u Aachenu na 30 minuta, jer je lokomotiva morala biti promijenjena zbog tehničke kompatibilnosti. Takođe, je i mašinovođa morao biti promijenjen, jer je trebao govori flamanski. "

Dobijate ono što ulažete

Josef Doppelbauer tvrdi da je željeznička ruta Barselona – Madrid već pokazala kako je moguće „ekološki manje prihvatljive letove zamijeniti željeznicom i to smanjenjem cijene i bržim dolaskom na cilj ".

Sposobnost  željeznice da konkurira avionima sada će ovisiti o ulaganjima pojedinih zemalja članica EU. Dok zemlje poput Italije smanjuju ulaganja u željeznicu, zemlje poput Njemačke ulažu sve više, iako su cijene karata nedavno smanjene. Na primjer, prošlog mjeseca je vlada u Berlinu odobrila plan u iznosu od 86 milijardi eura investicija u željeznicu u narednih 10 godina. To je dodatnih 64 eura po glavi stanovnika  što iznosi ukupno 140 Eura ali se još uvijek ne može uporediti sa Austrijom i Švicarskom .

Doppelbauer napominje da je 2018. godine Švicarska, koja ulaže 365 eura po glavi stanovnika u željeznički saobraćaj, bila na prvom mjestu po zadovoljstvu putnika željezničkom uslugom. Austrija je bila druga sa ulaganjem od 218 eura po glavi stanovnika dok je Njemačka 2018-te ulagala svega 77 eura po glavi stanovnika.

"Većina putničkih agencija trenutno ne vidi vozove kao sredstvo transporta kojim se stiže do krajnjih turističkih odredišta", izjavio je za DW Libor Lochman, izvršni direktor Zajednice evropskih željeznica (Community of European Railway and Infrastructure Companies).  "Ali mi ipak ne počinjemo od početka. Putničke agencije, na primjer, već nude Europass, koji putnicima omogućava putovanje četiri ili sedam dana u mjesecu s jednom kartom."

Šta je sa teretnim saobraćajem?

Teretni prevoz je još teži poduhvat. "Kako sada stvari stoje, tržišni udio teretnog željezničkog saobraćaja u EU se smanjio sa iznad 18 posto na ispod 17 posto posljednjih godina", kaže  James Nix, direktor preduzeća Transport i zaštita okoliša (Transport & Environment).

"Green dealom smo tražili da, što je moguće više, prebacimo teret s putnog na željeznički saobraćaj. Ali za to treba poboljšati evropsku prekograničnu željezničku mrežu", istakla  je evropska komesarka za saobraćaj  Valean dodavši da se "moraju graditi internacionalne  željezničke mreže"  a da pri tom "granične aktivnosti moraju biti pojednostavljene".

Sve u svemu, pred željeznicom je ružičasta perspektiva,  jer snažna podrška dolazi i od pobornika za zaštitu okoliša i od industrije.

"Green Deal kao uredba EU će također pomoći željezničkom sektoru da definira postupak tehničke standardizacije", izjavio je za DW Francois Davenne, generalni direktor Međunarodne unije željeznica (International Union of Railways).  On je ubijeđen da će Green Deal imati pozitivne efekte na željeznice ne samo u EU već i u mnogim regijama svijeta.


Tekst objavljen 15. veljače 2020. godine na portalu Deutsche Welle. Autor: Sergio Matalucci.