Göteborg: Najzeleniji grad Europe?

Postoje dvije tajne uspjeha ovog grada – suradnja i inovacija.

AUTOR: Sustain Europe
OBJAVLJENO: 24.02.20 u 15:35
https://bit.ly/32sMI4X
Göteborg, koji leži na predivnoj zapadnoj obali Švedske, drugi je najveći grad u toj zemlji i najveći ne-glavni grad u nordijskim zemljama. To je zeleni, pristupačni grad koji cvjeta, s prometnom morskom lukom i živom kulturom.

Međunarodna zračna luka Landvetter nalazi se samo 25 minuta dalje autobusom, no, nije čudno da u gradu koji već četiri godine sjedi na vrhu Globalnog indeksa održivosti postoje "zeleniji" načini putovanja od aviona. Prometna morska luka u Göteborgu najveća je u Skandinaviji – odlična za "zelena" putovanja, ali i za poslovanje. Autobusni kolodvor Nils Ericssonterminalen ima i linije za duga putovanja i brze autobusne tvrtke poput Swebus-a i Vy bus4you, kojima možete vrlo lako doputovati iz drugih velikih skandinavskih gradova. Ako više volite vlakove, postoje česte linije koje povezuju središnji kolodvor u Göteborgu sa Stockholmom, Oslom i Kopenhagenom.

Vrhunska pristupačnost i održivost ovaj grad čine odličnim mjestom za ulaganje i poslovanje, no to je samo vrh ledenog brijega. Ovaj grad posvetio se i pozitivnim promjenama – i poslovanju na ispravan način.

Koja je onda tajna njihovog uspjeha? Nije u pitanju jedna tajna, nego dvije – suradnja i inovacija.

Švedska je na prvom mjestu od 157 zemalja po UN-ovom indeksu ciljeva održivog razvoja, a kao što smo već vidjeli, ni ovaj grad ne zaostaje u dobivanju nagrada za održivost.

U Göteborgu gotovo svaki hotel ima "ekološku" diplomu ili je u procesu certificiranja. Ekološke diplome obavezne su u svim restoranima koji su dio udruge Taste of Göteborg, a meso koje poslužuje općina mora biti uzgajano na organski način.

Oko 65% javnog gradskog prijevoza pokreće obnovljiva energija, a na raspolaganju je i tisuću gradskih bicikala Styr i Ställ, koji se mogu unajmiti na 60 različitih lokacija, no to nisu jedini napori za održavanje "zelenog" prometa. Zračna luka Landvetter od 2011. godine ima najvišu ekološku akreditaciju (Europe Airport Carbon), a iste godine, luka u Göteborgu dobila je nagradu za "Regionalni doprinos zaštiti okoliša".

Grad ima i opsežni sustav za grijanje, duljine oko 1.230 km, koji grije 90% stambenih zgrada, oko 12.000 kuća i brojne tvornice, urede, trgovine i javne ustanove. To mu omogućuje da iskoristi veliku količinu energije koja bi se inače rasipala u atmosferu ili more, a otprilike 70% topline dobiva se iz drugih aktivnosti, poput spaljivanja otpada i industrijskih procesa. Ustvari, samo toplina od spaljivanja otpada čini trećinu pogona za grijanje i otprilike 5% električne energije u Göteborgu. Iako grad spaljuje više otpada nego prije, emisije su se uvelike smanjile.

Posljednjih godina razvijena je i mreža hlađenja za urede, bolnice, tvornice i druge zgrade. Tehnologija je jednostavna, tiha i učinkovita, a koristi se sekundarnom energijom i hladnom vodom rijeke Göta Älv.

Göteborško klimatsko partnerstvo (GCP) je dugoročno partnerstvo tvrtki koje žele napraviti promjene, grada Göteborga i regije Göteborg. Cilj ovog partnerstva je aktivno raditi na smanjenju utjecaja klimatskih promjena kroz mjerljive, opipljive projekte. Ono okuplja vodeće stručnjake za zaštitu okoliša iz poslovnih, akademskih i neprofitnih organizacija i osigurava upravljane procesima, komunikaciju, podršku i analizu utjecaja. Korisno je i za grad i za poslovanje – tvrtke s jačim profilom održivosti imaju jače poslovanje i pristup pravim dioničarima; kroz ovu suradnju grad i poduzeća mogu postići ono što zasebno ne bi mogli.

Druga gradska inicijativa za održivost je projekt Zeleni Göteborg, čija je misija prodati i pokazati inovativna zelena rješenja iz regije ostatku svijeta. Svake godine ovaj projekt vodi oko 35 do 50 delegacijskih skupina godišnje (oko 500-800 sudionika) iz otprilike 70 zemalja. Njime se uglavnom promoviraju rješenja koja se odnose na održivi transport i energiju.

Energetske inovacije uključuju i projekt FED (energija bez fosilnih goriva) čiji je cilj smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i razviti jedinstveno lokalno tržište električne energije, sustava grijanja i hlađenja, uz digitalnu platformu koju je razvio Ericsson.

Projekt se bavi i održivim urbanim razvojem i zbrinjavanjem otpada, gdje je RiverCity jedan od najvećih projekata održivog urbanog razvoja u Skandinaviji, a dovest će do dvostrukog povećanja jezgre grada Göteborga, s 25.000 novih stanova i 45.000 novih radnih mjesta. Cilj je stvoriti "inkluzivnu, zelenu i dinamičnu unutrašnjost grada, otvorenu prema svijetu". Zanimljiv je i HSB Living Lab, živi laboratorij za istraživanje održivog životnog okoliša koji integrira rješenja u sektoru nekretnina.

Suradnja između trgovine, industrije, akademske zajednice i općine te apetit za inovacijama, ključni su faktori poslovanja u ovoj regiji i ovom gradu. Švedska je na prvom mjestu Europske tablice inovacija u posljednje tri godine, a ova regija pobijedila je 219 drugih kao vodeća u inovacijama.

Göteborg je i među 15 najinventivnijih gradova na svijetu, a na drugom je mjestu na listi 55 gradova srednje veličine po povezanosti. Brza digitalizacija i održiva gradnja nude velike mogućnosti za rast, stalno se pojavljuju nova poduzeća, a uskoro bi se istočno od ovog grada, u blizini zračne luke, trebao izgraditi novi održivi grad, Landvetter Södra, gdje će se izgraditi 10.000 kuća.

Visoko funkcionalna logistika i transport su već uspostavljeni, a industrijski časopis Intelligent Logistik ovaj grad postavio je na prvo mjesto u oblasti logistike. Međutim, očekuje se da će se u periodu između 2016. i 2035. godine uložiti još €100 milijardi u nekretnine i infrastrukturu, s 105.000 novih domova i velikim područjima za komercijalno poslovanje.

Snažan IT sektor predvodnik je za ugrađene računalne sustave, infrastrukturu i tehnologije računarstva u oblaku, mikrovalnim pećnicama, mobilnim tehnologijama, vizualizaciji i računalnim igricama, a omogućuje i brz rast zdravstvene tehnologije. Švedska ima viziju postati lider u digitaliziranim rješenjima za zdravstvo i e-zdravstvo do 2025. godine.


- Izvor: Sustain Europe
Prevela: Ružica Ereš