Kako je Estonija postala najnaprednije digitalno društvo na svijetu

Estoniji je veliki izazov bio izgraditi potpuno funkcionalnu zemlju od nule. Stvaranje e-Estonije stvorilo je od ove baltičke nacije društvo s više transparentnosti, povjerenja i učinkovitosti.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 08.03.20 u 12:40
https://bit.ly/3aDssjX
Estonija je mala država u sjevernoj Europi. Zbog svoje mirne i tihe prirode ova baltička nacija ne dobiva previše pozornosti. No, Estonija je daleko najnaprednije digitalno društvo na planeti. Glavni grad, Tallinn, poznat je po dobro očuvanom srednjovjekovnom Starom gradu. U blizini Starog gradskog trga možete čak ući u pravu srednjovjekovnu tavernu, gdje možete probati domaću juhu koju prave žene odjevene u odjeću kakva se nosila u tom razdoblju, što daje dodatni štih autentičnosti; juha – koja se poslužuje u posudi bez žlice – pravi se po starom receptu. Jede se izravno iz zdjele, baš kao što se jela u srednjovjekovnom razdoblju.

No, Estonija 21. stoljeća jedna je od najmanje napučenih zemalja u Europi. Čak 7,3% stanovništva ubijeno je tijekom Drugog svjetskog rata, a kasnije je još 10% stanovništva završilo u sovjetskim radnim logorima. Estonsko stanovništvo uglavnom čine žene. Na svakih 100 žena imaju 84 muškarca

Kersti Kljulaid trenutna je predsjednica Estonije i jedna od voditeljica digitalne revolucije. Parlament ju je izabrao 3. listopada 2016. godine. Ona je prva žena na poziciji predsjednice i najmlađa osoba koja je ikad preuzela tu funkciju u ovoj zemlji.

Estonija: Lider kao visoko tehnološki napredna zemlja

Bivši predsjednik Estonije Toomas Hendrik Ilves tijekom svog mandata (2006-2016) je također dao veliki doprinos u izgradnji Estonije kao digitalne zemlje. Učinio ju je jednom od najnaprednijih digitalnih zemalja, koja ima model digitalnog upravljanja, e-usluga vlade, elektronskog glasovanja, bankarstva i zdravstva, ali i s velikim fokusom na obrazovanju i besplatnom javnom prijevozu. Još jedno od velikih dostignuća u ovom razdoblju je i to što je Estonija postala prva "bezpapirna" vlada na svijetu.

Još jedna manje poznata, ali zanimljiva činjenica je da su softverski program Sky osmislila tri estonska programera, nakon što su tvrtku 2003. godine osnovali švedski investitor i podzetnik Niklas Zennström i danski poduzetnik Janus Friis. Skype je 2011. godine kupio Microsoft, a 44% zaposlenika nalazi se upravo u estonskim gradovima Tallinnu i Tartuu. Tallinn se često naziva i Silicijskom dolinom Europe jer se u njemu nalazi najveći broj tehnoloških start-upa na kontinentu.

Prema podacima iz UNESCO-a, stopa pismenosti odraslih ljudi u Estoniji je čak 99,8%, što je čini jednom od najviših u svijetu. Ispred su jedino Latvija i Sjeverna Koreja. Napredak nacije može se mjeriti i kroz načine na koji vlade postupaju sa svojim građanima. Kao što je spomenuto, javni prijevoz potpuno je besplatan za sve stanovnike Tallinna, a za pristup svim sredstvima javnog prijevoza stanovnici estonske prijestolnice samo trebaju pokazati svoju elektronsku osobnu iskaznicu.

Estonija je pionir u digitalnim inicijativama. Strategija umjetne inteligencije koju je pokrenula estonska vlada broji više od 20 rješenja utemeljenih na strojnom učenju za pitanja javnog sektora. U Estoniji, građani su uvijek vlasnici vlastitih podataka. Ništa od toga nije iznenađenje s obzirom na to da ovu zemlju mnogi prepoznaju kao najnaprednije digitalno društvo na svijetu.

Estonija je na prvom mjestu i kao okruženje za start-up projekte prema podacima iz 2018. godine. U toj zemlji pokrenuto je 987 start-upa, a 5,9% stanovništva zaposleno je u IT sektoru. Estonski "jednorozi" (tvrtke vrednije od jedne milijarde dolara) su Sky, Transferwise, Taxify i Playtech.

Prošle godine, svjetski čelnici su prisustvovali trećem godišnjem digitalnom summitu u Tallinu kako bi naučili više o tome kako svoje nacije odvesti na sljedeću digitalnu razinu.

E-Estonija: Kako je mala zemlja izgradila najnaprednije digitalno društvo na svijetu

Estoniji je veliki izazov bio izgraditi potpuno funkcionalnu zemlju od nule. Stvaranje e-Estonije stvorilo je od ove baltičke nacije društvo s više transparentnosti, povjerenja i učinkovitosti.

Estonska vlada vjeruje i pokazuje da razvijanje digitalnih rješenja nije samo stvar dodavanja digitalne dimenzije zemlji, nego promjene svega. Put prema digitalnom društvu kakvo je danas krenuo je još 1994. godine.

Kroz posljednjih 26 godina Estonija nije prestala s inovacijama i korištenjem najmodernijih tehnologija za izgradnju svoje ambiciozne budućnosti. Da bismo razumjeli kako je Estonija izgradila svoje napredno digitalno društvo, potrebno je pogledati vizionarske korake koje je slijedila.

Prvi nacrt Načela estonske informacijske politike izrađen je 1994. godine. Strateški plan razvoja IT sektora estonski je parlament potvrdio četiri godine kasnije. Tim je potezima utvrđeno da je informacijska tehnologija ključno sredstvo za rješavanje izazova s kojima se društvo suočava zbog politički turbulentnih perioda. Tako je 1% ukupnog BDP-a preusmjereno stabilnom državnom financiranju IT sektora.

Dvije godine kasnije, 1996. godine, pokrenuta je tzv. Tiger Leap inicijativa za razvoj IT strukture u cijeloj zemlji. Trebalo je ažurirati cjelokupnu lokalnu informatičku strukturu i uspostaviti razvoj računalnih vještina kao prioritet u školama. To je rezultiralo time da danas 90% stanovništva redovno koristi internet i time da je Estonija zauzela prvo mjesto na svijetu po indeksu digitalnog razvoja.

Iste godine, estonske privatne banke razvile su prva rješenja za internetsko bankarstvo. Niska gustoća naseljenosti predstavlja veliki izazov, koji znači visoku cijenu mreže bankarskih ureda širom zemlje. Rani razvoj visokokvalitetnih usluga e-bankarstva potaknuo je ljude da se povežu putem interneta, da prihvate vladina e-rješenja i koriste elektronske osobne iskaznice.

Četiri godine kasnije uvedena je prva baza podataka i planer za streaming postupaka donošenja odluka u vladi. Cilj je bio smanjiti birokraciju i učiniti e-rješenja sastavnim dijelom procesa odlučivanja. To je rezultiralo smanjenjem prosječne duljine sastanaka kabineta vlade s prijašnjih četiri do pet sati na samo 30 minuta.

Estonija je 2000. godine razvila i mogućnost internetske prijave poreza. Cilj je bio maksimizirati državni prihod od poreza kako bi se mogle podržati rastuće potrebe društva u razvoju. Dvadeset godina kasnije, prijava poreza preko interneta zahtijeva svega tri minute posla, a oko 98% stanovništva svoje prihode prijavljuje upravo na taj način.

Iste godine kreiran je sustav koji vozačima omogućuje plaćanje gradskog parkinga pomoću mobilnih telefona. Ovim inovativnim sustavom m-parkinga nastojalo se upravljati rastućim prometom u gusto naseljenim urbanim područjima stvarajući modernu niskobudžetnu infrastrukturu parkiranja. Danas se oko 90% naknade za parkiranje plaća putem mobilnih telefona, a ovo rješenje primijenile su i druge zemlje u svijetu.

2001. godine Estonija je razvila sloj distribuirane razmjene podataka za registre i informacijske sustave. Imala je ograničene resurse za stvaranje nacionalne integracijske platforme, što je predstavljalo izazov, jednako kao i sve veći troškovi razmjene podataka i javna curenja podataka iz postojećih (nesigurnih) baza podataka. Uz naporan rad i upornost, X-road je postao okosnica e-Estonije, omogućujući nacionalnim informacijskim sustavima javnog i privatnog sektora da se povežu i djeluju u harmoniji. Danas je 99% svih javnih usluga u Estoniji dostupno na internetu 24/7.

Logičan sljedeći korak bio je stvaranje digitalnog sustava identifikacije na temelju obveznih osobnih iskaznica, što je uvedeno 2002. godine. To bi građanima omogućilo sigurnu identifikaciju prebivališta pomoću javnih i privatnih e-usluga. Broj stanovnika koji koriste pametne osobne iskaznice povećao se sa 140.276 u 2017. na 463.559 u 2019. godini, što predstavlja 99% stanovništva, od čega 67% redovno koristi svoju osobnu iskaznicu. Elektronska osobna iskaznica koristi se za pristup velikoj većini državnih usluga na internetu, kao i pristup 2,773 usluge koje se mogu koristiti putem X-roada. Digitalni potpisi godišnje uštede 2% BDP-a.

Estonija je 2005. godine postala prva zemlja na svijetu koja je uvela glasanje putem interneta kako bi se povećao pristup lokalnim i općim izborima. Cilj je bio prevladati politički turbulentna vremena i uspostaviti IT kao ključni faktor rješavanja izazova s kojima se društvo tada suočavalo. Otprilike jedna trećina glasova na parlamentarnim izborima danas se podnosi putem interneta, glasovi se prikupljaju iz više od 110 zemalja u kojima estonski državljani borave ili se nalaze u vrijeme izbora.

Dvije godine kasnije ova je zemlja uskladila sve napore na unapređenje informatičke sigurnosti. U travnju te godine Estoniju je pogodio najveći organizirani cyber-napad na svijetu. Da bi se ta nova nit zadržala bila je potrebna međunarodna suranja. No, kao rezultat toga, Estonija je postala jedna od vodećih nacija kada je u pitanju kibernetička sigurnost.

Estonski kriptografi su 2008. godine razvili skalabilnu blockchain tehnologiju KSI s ciljem ublažavanja prijetnji manipuliranjem unutarnjih podataka u estonskim registrima zbog spomenutih napada godinu ranije. Tako je Estonija postala pionir blockchain tehnologije. Nekoliko državnih registara osigurava KSI blockchain.

Iste godine Estonija je razvila sustav kojim su integrirani podaci pružatelja zdravstvenih usluga na razini cijele države. To je poboljšalo kvalitetu i učinkovitost zdravstvene zaštite koju pruža javno zdravstveno osiguranje. Elektronski zdravstveni karton stvorio je sveobuhvatan profil svakog pacijenta, smanjujući birokraciju i pružajući pristup kritičnim podacima u hitnim slučajevima, čime je spašen veliki broj života.

Radi nadopune elektronskog zdravstvenog sustava, Estonija je 2010. godine razvila centraliziran sustav bez papira za izdavanje i rukovanje receptima za lijekove. Sustav elektronskih recepata namijenjen je smanjenju količine papirologije za propisivanje i izdavanje lijekova. Danas se 99% liječničkih recepata u Estoniji izdaje preko interneta, a rutinske obnove recepata mogu se dobiti bez zakazivanja termina kod liječnika.

2013. je bila godina kreiranja izazova i rješenja za razvoj državnih elektronskih usluga. Time se trebalo riješiti trenutne nedostatke e-države kako bi e osigurala njena održivost i budući razvoj. To je rezultiralo boljim razumijevanjem potreba javnosti i jasnim definiranjem ciljeva i principa za daljnji razvoj e-usluga.

Naredne godine došlo je vrijeme za stvaranje internetskog servisa na jednom mjestu za vozače i vlasnike vozila. Usluga je razvijena kako bi se pojednostavili procesi i smanjili troškovi pružanja usluga administrativnih tijela za ceste. Te se usluge danas pružaju šest puta brže i 20% jeftinije nego prije i povećavaju transparentnost.

Estonija je 2014. godine stvorila prvo digitalno društvo bez granica kojem se može pridružiti bilo koji globalni građanin. Ovo je zaista bila inovacija koja pokazuje potpuno razumijevanje benefita koje digitalno društvo može donijeti ne samo Estoniji, nego i svakom građaninu svijeta koji razumije što znači život u 21. stoljeću.

E-stanovništvo je bilo način pronalaženja novih i inovativnih puteva za privlačenje međunarodnog poslovanja i talenta u Estoniju i prva je digitalna nacija u svijetu. Broj e-stanovnika i njihovih tvrtki neprestano raste.

Estonija je 2015. godine razvila prvu svjetsku "podatkovnu ambasadu" van svojih granica, kojom se nastojao osigurati digitalni kontinuitet Estonije i njena državnost u lošim scenarijima, poput kritičnih grešaka sustava ili vanjskih prijetnji. Estonija je prva država "u oblaku". Kritične baze podataka i usluge zemlje podržava podatkovni centar visoke sigurnosti koji se nalazi u Luksemburgu.

Nordijski institut za interoperabilna rješenja (NIIS) koji osigurava razvoj i strateško upravljanje X-roadom i drugim rješenjima e-administracije osnovan je 2017. godine. Njime se nastoji osigurati interoperabilnost rješenja i platformi za e-upravljanje kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Osnovale su ga Estonija i Finska, a ovaj institut je pionir prekograničnih rješenja za e-upravljanje s namjerom pružanja boljih sadržaja i usluga za javnost.

U 2018. godini aktivirana je tzv. Seamless Service, čiji je cilj dodatno smanjiti birokraciju i ljudske resurse za upravljanje osnovnim rutinskim državnim službama. Riječ je o proaktivnim vladinim uslugama koje reagiraju na životne događaje koji zahtijevaju minimalnu birokraciju. Ova usluga pruža "prirodniji" odnos s državom.

Prošle godine estonska je vlada iznijela opći plan za trenutnu i buduću upotrebu umjetne inteligencije u državnim i privatnim službama. Glavni je izazov stvaranje pravnog i strateškog okvira za ubrzanje razvoja umjetne inteligencije i postavljanje Estonije kao pionira u ovom polju. Stvaranje strategije umjetne inteligencije rezultiralo je detaljnim planom za implementacije AI rješenja u javnom i privatnom sektoru.

Priča o dva Tallinna: budućnost e-Estonije

Dok neke zemlje pokušavaju prodati iluziju veličine i napretka, druge manje nacije radije tiho pokazuju djelima, umjesto da govore. Estonija je u tome ostavila sve druge, čak i velike, zemlje na svijetu iza sebe. Ova zemlja okrunila se kao najnaprednije digitalno društvo na svijetu, piše Susan Fourtané za Interesting Engineering.

Možda je jedna od najatraktivnijih karakteristika Tallinna to što je napredno digitalno društvo, tu možete vidjeti i iskusiti kako napredna infrastruktura koegzistira sa srednjovjekovnom arhitekturom i tradicijama koje oživljava božićna tržnica na Starom gradskom trgu.


Prevela: Ružica Ereš