Edhem Eddie Čustović za RSE: Prenosimo svjetska iskustva na mlade u BiH

Iza svakog projekta stoji desetine a ponekada i stotine ljudi, koji se bave raznim dijelovima tog projekta. Kada neko pripisuje te uspjehe meni, ja to odbijam jer znam da ni jedan projekt ne može da uspije bez velikog tima.

AUTOR: Gordana Sandić-Hadžihasanović/RSE
OBJAVLJENO: 18.08.19 u 10:38
http://bit.ly/2Z9LMz9
Edhem Eddie Čustović je kao sedmogodišnji dječak, s roditeljima i bratom, iz Tuzle stigao u Australiju, gdje se tokom školovanja opredijelio za svijet nauke, tehnike, inovacija. U ovoj oblasti je postigao izuzetne rezultate u svjetskim razmjerama ali nikada nije zaboravio Bosnu i Hercegovinu iz koje je potekao.

Osnovao je fondaciju koja pomaže mladim ljudima pod nazivom "BH Future Foundation" a u Srebrenici je ovog ljeta pokrenuo centar "Futures MakerSpace", u želji da mladi ovog grada realizuju svoje ideje i različite projekte.

Razdaljina između Australije i BiH za Čustovića nije prepreka da bude u kontaktu s mladim koji su željni znanja i otvaranja novih vizija i perspektiva.

RSE: Usmjereni ste na pomoć mladim ljudima iz BiH. Zajedno s bratom, utemeljili ste Fondaciju, namijenjenu njihovom školovanju i usavršavanju. Kada je osnovana "BH Future Foundation", šta joj je cilj i šta ste do sada uradili?

Čustović: Fondacija je nezvanično osnovana 2015. godine. Tada smo je osmislili na jednom predavanju, na forumu na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bio sam gost profesorice Dušanke Bošković. Zamolila me da razgovaram sa studentima. Nakon određenog vremena sam zaključio šta je potrebno tim mladim ljudima u njihovom profesionalnom usavršavanju. Gledao sam koje su to rupe u bh. sistemu obrazovanja, gdje bi se nešto moglo usmjeriti za mlade ljude, da bi bili uspješni u karijeri koju grade. Tako je Fondacija pokrenuta.

Danas Fondacija ima stotinu članova koji pomažu na različite načine a studenti su iz cijele BiH. Praktično, djelujemo u svakom gradu. Mnogo se lakše fokusirati na glavne gradove, ali mi smo ipak usmjereni na male sredine jer smatramo da je to pravi način da bi se osnažila zajednica, da bi ljudi mogli da djeluju i da daju doprinos svome kraju.

RSE: Da li Vaša Fondacija stipendira mlade?

Čustović: Future Foundation ili Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini radi mnoge stvari. Osim toga što finansira studentske projekte, finansira njihovo školovanje, imamo jedinstveni mentorski program u koji uključujemo stručne ljude iz bh. dijaspore, koji rade mentoring sa studentima u Bosni i Hercegovini.

Prenosimo svjetska iskustva na mlade ljude u Bosni i Hercegovini. Smatramo da je to način kako da povežemo dijasporu, da se osjeća više odgovorno, ne samo da ulaže finansijska sredstva jer znamo da je bilo i dobrih i loših priča oko toga, nego da ulaže svoje znanje u mlade ljude jer to ne mogu izgubiti. Oni direktno vide uticaj na te mlade ljude i to se razvija dalje.

Osim toga, pružamo radno iskustvo studentima iz BiH ali i bivše Jugoslavije na svjetskom nivou. Sada ćemo ugostiti četvrtog studenta u Australiji, na radnom iskustvu. Cilj je da uvijek vraćamo studente u Bosnu i Hercegovinu, da oni, znanje koje pokupe u drugim državama, vrate u Bosnu i Hercegovinu. Polako prenosimo svjetsko znanje u Bosnu i Hercegovinu na najbolji mogući način. Mobility program šalje studente na putovanja, na razmjenu jer znamo da je ključno da oni vide kako funkcioniše sistem u drugim državama, da bi prenijeli nova iskustva u svoju sredinu.

Jednom godišnje imamo veliku konferenciju, gdje plaćamo sve troškove za studente. Tri puta u godini imamo naše akademije. To je ubrzano učenje, preko vikenda. Idemo po raznim gradovima Bosne i Hercegovine. Do sada smo bili u Banjaluci, Tuzli, Srebrenici, Sarajevu i Mostaru. Zenica je sljedeća. Biramo gradove gdje nas žele ljudi primiti. Na taj način uključujemo lokalnu zajednicu, da građani vide šta mi radimo, promovišemo dobre vrijednosti.

Tri ključna stuba naše Fondacije jesu: obrazovanje, tehnologija i razvoj liderstva. Bez liderstva, ova država neće imati kvalitetnu budućnost. Mladi ljudi su se pokazali kao izvrsni lideri, koje bih mogao sutra preporučiti bilo kojoj kompaniji. Uključivaće se u lokalnu zajednicu, biti aktivni, politički i društveno odgovorni. Nadam se da će razmišljati tako je svaki grad u našoj prelijepoj Bosni i Hercegovini jednako vrijedan. Tako razvijamo bolju budućnost za čitavu državu.

RSE: Nedavno ste formirali Centar za mlade u Srebrenici. Šta je njegov smisao, kako je zamišljen?

Čustović: Mi smo ga nazvali Futures MakerSpace. U prevodu to znači prostor gdje se nešto pravi. Mi smo taj prostor popunili tehničkom opremom, uglavnom osnovnim stvarima - računarima, dronovima, 3D printerima i raznom drugom opremom. Na taj način djeca i mladi mogu da razvijaju svoje vještine. Smatramo da su inženjering i informatika ključne u razvoju ekonomije Bosne i Hercegovine.

Mladi ljudi u manjim sredinama nemaju dovoljan pristup informatičkoj opremi, što se mora mijenjati. Dosta tih mladih ljudi će napustiti svoje sredine, otići u veće gradove, bez ikakvih ozbiljnih uputa, nemaju dobre savjete, nemaju dobre suradnika, nemaju pristup novim tehnologijama. Zbog toga ispaštaju. Zato smo željeli taj prostor popuniti.

Šta mi želimo da postignemo u Srebrenici? To je rješavanje problema na lokalnom tržištu. Bili smo u stručnoj posjeti ljudima koji se bave pčelarstvom, stočarstvom i turizmom. Željeli smo da se studenti, širom Bosne i Hercegovine, koji su došli taj vikend na otvaranje našeg prostora, posjetioci naše akademije, koja je održana u Srebrenici, upoznaju sa problemima iz privrednog sektora, koje svakodnevno doživljavaju ljudi koji žive u Srebrenici. Cilj je da, eventualno srednjoškolci, zajedno sa našim studentima i stipendistima Fondacije, sa našim upravnim odborom i sa lokalnom privredom rade na tehničkim rješenjima za lokalno tržište, da bi se eventualno povećao ekonomski rast u tom kraju.

RSE: Centar je ovog ljeta opremljen i predstavljen javnosti. Kada planirate da počne raditi "punom parom"?

Čustović: Trenutno je pauza u radu centra jer želimo da ga pokrenemo zvanično kada krene školska godina. Bez studenata iz Srebrenice i iz Podrinja centar ne može da funkcioniše. Nama nije cilj da namećemo rješenja lokalnom stanovništvo jer znamo da to ne funkcioniše. Zato smo u ovom slučaju kao glavne aktere u našem projektu prepoznali srednjoškolce i nastavnike iz Srebrenice te lokalnu privredu.

Zvanično ćemo u septembru krenuti sa punim radom. Bit će interesantnih projekata. Najinteresantniji projekti će biti predstavljeni na StES kongresu u Banjaluci 29. i 30. novembra. Daćemo priliku mladim iz Srebrenice da predstave način na koji oni djeluju u svojoj lokalnoj zajednici i kako dolaze do tih rešenja. Mi ćemo ih podržati sa mentorstvom, sa tehničkim znanjem i sa finansijskim sredstvima.

RSE: S obzirom da ste kao dječak, od sedam godina, otišli iz Bosne i Hercegovine, otkuda ta povezanost, ljubav i želja da se vraćate u svoju domovinu i pomažete mladim?

Čustović: Moram se zahvaliti svojim roditeljima koji su imali veliku ulogu u svemu tome. Kod kuće smo uvijek pričali naš jezik. Ljubav prema domovini nikada nije nestala. Roditelji su uvijek bili jako aktivni, podsticali su brata i mene da se vraćamo domovini... Skoro svake godine sam dolazio u Bosnu i Hercegovinu, od kako sam napunio 14 godina. Par puta sam dolazio kao maloljetan i upoznao dobre prijatelje, sa kojima sam stvorio predivna prijateljstva. To sada propagiram.

Često održim govore u nekim našim školama u Australiji o tome kako povezati mlade ljude, koji su rođeni u Australiji. Ja sam nekih sedam godina živio u Bosni i Hercegovini, pa se sjećam mnogih lijepih trenutaka, ali djeca, koja su rođena u Australiji, Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama, nemaju baš taj osjećaj prema Bosni i Hercegovini, barem ne onakav, kakav ja imam.

Mislim da trebamo praviti programe koji dovode studente, mlade ljude, na četiri sedmice ovamo, ne samo da posjete svoju rodbinu, već da imaju i prijatelje u Bosni i Hercegovini, svoje vršnjake sa kojima mogu komunicirati otvoreno, da mogu upoznati najljepše dijelove Bosne i Hercegovine.

Mene iznenađuje koliko ljudi malo znaju i koliko malo obilaze svoju domovinu, čak i oni koji žive u BiH. Oni odu u grad, u kojem su rođeni, gdje imaju neku familiju, a nisu obišli 90 posto države. U posljednjih pet godina, doveo sam 150 studenata iz Australije, manje naših, više Australijanaca. Dolazili su u BiH na stručnu praksu, radili su projekte s bh. građanima. Ni njima nije bilo jasno zašto djeca iz BiH ne posjećuju više ovu našu prelijepu državu. Zaista ima šta da se vidi. Jako sam ponosan na ono što ima Bosna i Hercegovina, koje je ljepote krase.

RSE: Vi ste posvećeni naučno-istraživačkom radu i inovacijama. Čime se zapravo bavite i šta ste u polju inovacija postigli?

Čustović: Završio sam elektrotehniku, magistrirao iz oblasti poduzetništva i inovacija u Australiji. Onda sam se vratio na tehničke nauke i završio doktorat iz radarskih sistema.

Ponekada zvuči čudno, kada ljudima pričam čime se sve bavim. Fasciniraju me razne stvari i nikada ne radim samo u jednoj oblasti. Trenutno sam najviše fokusiran na obradu digitalnih podataka vezanih za praćenje rasta biljaka. Dosta surađujemo sa biolozima, sa različitih univerziteta. Smatramo da je to jedan od najvećih izazova čovječanstva jer moramo da prehranimo deset milijardi ljudi do 2050 godine.

Prije toga sam radio razne projekte. Možda su neki čuli za uređaj koji smo uradili za praćenje razvoja djeteta u trudnoći, koji je fokusiran na posljednji trimestar trudnoće jer tada može nastati dosta komplikacija. Radi se o uređaju koji trudnica nosi oko stomaka i koji putem 16 mikrofona prati sve što se dešava s djetetom ali i s majkom, da bi se preduprijedili eventualni problemi.

Drugi projekt sam radio tokom doktorata. To je radarski sistem koji je osvojio više nagrada u Australiji. On nije prvenstveno namijenjen za vojne svrhe, mada se može i tako koristiti. Više smo se fokusirali na studij ionosfere, uticaj sunca na zemaljsku kuglu i na vrijeme. Dosta je otkrića napravljeno, zahvaljujući tom radarskog sistemu, koji je prodat i drugim organizacijama, uključujući i Cambridge univerzitet, koji se bavi istraživanjem na polarnim područjima. Napravili smo prvi digitalni radarski sistem, koji je jako uspješan kao projekt, a da ne pričam o tome koliko je naučnih radova objavljeno iz te oblasti.

RSE: Kada govorite u množini, to vjerovatno podrazumijeva grupu kolega u zajedničkom projektu. Da li su oni sa fakulteta ili iz nekog istraživačkog centra?

Čustović: Vrlo je bitno navesti da iza svakog projekta stoji desetine a ponekada i stotine ljudi, koji se bave raznim dijelovima tog projekta. Kada neko pripisuje te uspjehe meni, ja to odbijam jer znam da ni jedan projekt ne može da uspije bez velikog tima. Tu ima istraživača sa različitih fakulteta. Pri radu na radarskom sistemu su većinom bili uključeni naučnici i inženjeri sa našeg fakulteta. Sarađivali smo dosta sa privredom jer znamo da se bez privrednog sektora malo može postići, barem u razvijenim državama jer dodatna sredstva su uvijek potrebna da projekt postane komercijalan, mora imati upute stručnih ljudi iz te oblasti.

RSE: Gdje ste, u stvari, zaposleni?

Čustović: Zaposlen sam na La Trobe University Melbourne u Australiji. Osim toga sam suvlasnik i suosnivač Scientific Instruments Australia. To je kompanija koja proizvodi raznu opremu za naučno-istraživačke kompanije. Trenutno sam predsjedavajući industrijskog odbora za Institut elektrotehnike i elektronike. Bavim se raznim stvarima, ali to su moje ključne uloge.


Intervju s Edhemom Čustovićem za portal Radio Slobodna Evropa vodila je Gordana Sandić-Hadžihasanović. Objavljen je 17. 8. 2019. godine.