Abbas Faiz: Ograničene mogućnosti Kine u Hong Kongu

S obzirom na to da nije stekla povjerenje prosvjednika i da, kako se čini, gubi kinesku podršku, Carrie Lam se nalazi u situaciji u kojoj će morati donijeti neke teške odluke – stati na stranu prosvjednika i prkositi kineskom pritisku ili pak stati na stranu Kine i narediti policiji gušenje protesta pod svaku cijenu.

AUTOR: Abbas Faiz
OBJAVLJENO: 15.08.19 u 12:50
http://bit.ly/2H63Lk0
Slike i video kineskog vojnog konvoja na ulicama Shenzhena, grada udaljenog 27 kilometara od granice s Hong Kongom, mogle bi biti zloslutni znak potencijalnog slamanja protesta u Hong Kongu. Iako se čini da su se prosvjednici nakon blokade aerodroma povukli, prijetnja protiv njih nije nestala. Međutim, kineske mogućnosti su ograničene.

Kina bez sumnje gubi strpljenje kada su u pitanju događanja u Hong Kongu, ali sigurno ne može ozbiljno razmišljati o vojnoj okupaciji grada. Postoji nekoliko važnih razloga zašto je to tako. U pravnom smislu, zakon Hong Konga, koji je središnja vlada Kine odobrila, jasno sprječava prisutnost kineske vojske u Hong Kongu, osim kada je u pitanju obrana. Prema članku 14. hongkonškog Temeljnog zakona (koji je trenutno de facto ustav Hong Konga) postoji zakonska odredba prema kojoj uprava Hong Konga može "kada je to potrebno, zatražiti od Središnje narodne vlade vojnu pomoć u održavanju javnog reda i pružanju pomoću u slučaju katastrofa".

Da bi Kina mogla uvesti svoje vojne trupe u područje Hong Konga u skladu s ovom odredbom, to službeno mora zatražiti šefica administracije u Hong Kongu Carrie Lam. Ona dosad to nije učinila, ali pod pritiskom središnje vlasti moglo bi doći i do toga. No, čak ni tada nema garancije da bi došlo do okončanja krize, što je vjerojatno razlog zbog kojeg Kina nije iskoristila tu mogućnost.

Kinu ne sprječavaju samo pravne poteškoće od toga da pošalje vojsku na Hong Kong. Takav potez također bi imao ozbiljne i dalekosežne međunarodne implikacije s kojim se Kina vjerojatno ne bi htjela suočiti. Prvo, vjerojatnost da bi vojna okupacija uzrokovala nasilni i trajni unutarnji sukob je realna. To možda nije ozbiljna prepreka za Kinu u drugim regijama, ali u Hong Kongu će sigurno biti, budući da se pitanje Hong Konga i dalje promatra kao pitanje međunarodnog karaktera, unatoč tome što kineski mediji odbacuju takvu postavku naglašavajući da je ova situacija unutarnje pitanje. Kini bi bilo daleko skuplje počistiti nered nakon vojne okupacije, nego pronaći neko drugo rješenje.

Istovremeno, vojna okupacija uništila bi sliku koju Kina nastoji održavati u vanjskoj politici kroz posljednje desetljeće – iako je svjetska supersila, Kina izbjegava ratove (što je istina), a njezin mirni angažman u svijetu usmjeren je trgovini i razvoju.

Ovakva slika omogućila je Kini da se promovira kao dobrotvor koji želi podržati težnje drugih zemalja za razvojem nudeći kredite s niskim kamatnim stopama u okviru svoje inicijative 'pojas i put'. Uplitanje Kine u vojni sukob koji će neizbježno imati vanjske posljedice, ozbiljno bi naštetio težnjama predsjednika Xija u mirnom širenju utjecaja van kineskih granica kroz spomenutu inicijativu.

Još jedan razvoj događaja koji diže sumnje za mogućom kineskom okupacijom Hong Konga su izjave Carrie Lam o tomu da se situacija bliži točki s koje neće biti povratka. Njezine izjave jačaju strah da bi kinesko slamanje protesta moglo biti sve bliže, a ishod bi mogao biti gori nego da su joj prosvjednici dali šansu da riješi ovu krizu.

To bi moglo biti istina, ali isto tako bi moglo biti pokušaj kojim Lam nastoji naći vlastiti izlaz iz ovog ponora. Bilo je i izvještaja (koje je ured Carrie Lam demantirao) o tomu da je ona u srpnju ponudila ostavku, ali da je Peking naredio da mora ostati na poziciji i riješiti krizu koju je stvorila. Kakva god bila istina u vezi s tim izvještajima, nema sumnje da je Lam potrebna Kini. Ona je kineska dobitna karta. Ukoliko uspije ugasiti proteste, što Kina želi, ona će postati kineska heroina. Ukoliko pak u tome ne uspije, bit će žrtveno janje na koje se može svaliti sva krivica za ovu krizu.

U svakom slučaju, za Carrie Lam budućnost nije svijetla. Za Kinu ona mora održavati imidž tvrde i nepokolebljive državnice, te odlučno djelovati protiv zahtjeva prosvjednika za povlačenjem zakona o izručenju.

Prosvjednici s druge strane očekuju da će ona opozvati taj zakon, sudski procesuirati policijsko osoblje koje je sudjelovalo u brutalnom nasilju nad njima, osloboditi uhapšene aktiviste i odustati od nazivanja ovih demonstracija neredima.

Dosad, Lam nije uspjela uvjeriti prosvjednike da će poslušati njihove zahtjeve. Oni je vide kao izvor provokacija za poduzimanje mjera i prosvjede protiv nepromišljenog (i zasad suspendiranog) zakona o izručenju. Tvrdila je da će ispraviti tu grešku, ali nije učinila prvi korak u tom smjeru i opozvala sporni zakon.

S obzirom na to da nije stekla povjerenje prosvjednika i da, kako se čini, gubi kinesku podršku, Carrie Lam se nalazi u situaciji u kojoj će morati donijeti neke teške odluke – stati na stranu prosvjednika i prkositi kineskom pritisku ili pak stati na stranu Kine i narediti policiji gušenje protesta pod svaku cijenu. No, to i nije neki izbor. Mogla bi se prikloniti Kini, ali ništa ne garantira da bi to dovelo do zaustavljanja protesta; za Kinu je prednost da Lam ostane gdje jeste kako bi bila žrtveno janje – netko koga će se moći optužiti za nevolje i ukloniti s dužnosti te sklopiti privremeni mir s prosvjednicima.


Tekst "China Has Limited Options in Hong Kong", autora Abbasa Faiza, objavljen je na portalu The Diplomat 15. 8. 2019. godine.
Prevela: Ružica Ereš