Što je nastalo prije - pivo ili kruh? Priča o znanstvenom simpoziju 1953. godine

Dostupni arheološki dokazi nisu nudili konačan odgovor. Žitarice i alati koji se koriste za sadnju i žetvu, kao i kamenje za mljevenje i razne posude, mogu se koristiti i za pravljenje kruha i za pravljenje piva. Unatoč tomu, simpozij koji se održao pod nazivom Je li čovjek nekada živio samo na pivu?, pokrenuo je mnoge rasprave.

AUTOR: JSTOR
OBJAVLJENO: 27.09.19 u 16:58
http://bit.ly/2niGqUR
U listopadu 1953. godine, zemljoradnici zapadne hemisfere bili su zaokupljeni obradom žita, bilo da su ga pripremali za brašno ili za pravljenje piva. Iste se godine okupila i skupina povjesničara i antropologa kako bi raspravljala o tome kojom je od ove dvije vrste upotrebe žitarica čovjek prvo ovladao – pivom ili kruhom?

Originalno pitanje profesora J.D. Sauera s Odsjeka za botaniku na Sveučilištu u Wisconsinu bilo je još provokativnije. On je htio znati je li možda "žeđ, prije nego glad – bila poticaj za nastanak poljoprivrednog bavljenja žitom". Sudionici simpozija su se zapitali: "Je li možda otkriće da fermentirana kaša od žita daje ukusan i hranjiv napitak bilo veći stimulans za eksperimentalnu selekciju i uzgoj žitarica od otkrića brašna i kruha?"

Dostupni arheološki dokazi nisu nudili konačan odgovor. Žitarice i alati koji se koriste za sadnju i žetvu, kao i kamenje za mljevenje i razne posude, mogu se koristiti i za pravljenje kruha i za pravljenje piva. Unatoč tomu, simpozij koji se održao pod nazivom Je li čovjek nekada živio samo na pivu?, pokrenuo je mnoge rasprave.

Oni koji podržavaju ideju o pivu prije kruha napomenuli su da su prva zrna zapravo vjerojatno bila prikladnija za pivo nego za pečenje. Primjerice, neke divlje sorte pšenice i ječma imale su ljuske zaglavljene uz zrno. Bez dodatne obrade, takva žitarica zatvorena u ljudski bila bi beskorisna za pravljenje kruha – ali pogodna za pravljenje piva. Prokuhavanje fermentiranih pića također je moglo biti dosta lakše od pečenja. Pravljenje kruha prilično je složena operacija koja zahtijeva mljevenje žitarica i pravljenje tijesta, što u nekim slučajevima zahtijeva i kvasac. Pored toga, ono zahtijeva i vatru i peć ili barem ugrijano kamenje.

S druge strane, kako su istaknuli neki sudionici, za pravljenje piva potrebna je samo jednostavna posuda u kojoj zrno može fermentirati, što je kemijska reakcija koja se lako može pokrenuti na tri načina. Sjeme žitarica proizvodi vlastiti fermentacijski enzim – dijastazu. Postoje i razne vrste kvasca koje postoje u prirodi. Naposljetku, ljudska slina sadrži enzime fermentacije koji bi mogli potaknuti postupak fermentacije u djelomično prožvakanom zrnu. Južnoamerička plemena kukuruzno pivo chicha, kao i druga fermentirana pića, žvakanjem sjemenki, korijenja ili brašna kako bi potaknuli fermentaciju.

Međutim, oni koji su vjerovali u koncept da je prvo nastao kruh, a onda pivo, postavili su neka važna pitanja. Ukoliko se žitarice nisu upotrebljavale za hranu, što su zapravo jeli njihovi sakupljači ili uzgajivači? "Čovjek ne može živjeti samo od piva, a život na pivu i mesu nije previše zadovoljavajući", istaknuo je botaničar i agronom Paul Cristoph Mangelsdorf. "A nešto mahunarki, divlji grašak i leća s Bliskog Istoka ne bi znatno poboljšali situaciju. Bili su potrebni dodatni ugljikohidrati... Jesu li ti poljoprivrednici iz neolitika odustali od izvanrednih hranjivih vrijednosti žitarica u korist alkohola, za kojim nisu imali fiziološku potrebu. Trebamo li vjerovati da su temelje zapadne civilizacije postavili neuhranjeni koji žive u trajnom stanju djelomične opijenosti?" pitao je ovaj znanstvenik. Još jedan od sudionika je rekao da je ideja o pripitomljenja zrna za uzgoj kao da se sugerira da je stoka "pripitomljena za izradu opojnih pića iz mlijeka".

Naposljetku su se dva tabora našla na pola puta. Složili su se da su naši preci vjerojatno koristili žitarice za prehranu, ali da je hrana koju su pravili mogla biti u tekućoj, a ne u pečenoj formi. Vjerojatno su se najranija jela od žitarica pripremala kao kaše – tanja i tečnija verzija kaše kojom su se kasnije hranili seljaci na zapadu. No ta kaša je lako mogla fermentirati. Antropolog Ralph Linton, koji je odlučio zauzeti "srednju poziciju" u raspravi o tomu što je ranije nastalo, primijetio je da bi pivo moglo biti "rezultat slučajnog kiseljenja kaše... koja je ostavljena da stoji u otvorenoj posudi". Stoga, čovječanstvo možda ovo piće duguje kaši koja se nekada davno slučajno pokvarila.


Izvor: JSTOR

Prevela: Ružica Ereš