Osam najboljih izuma antičke Grčke

Brojni starogrčki izumi se u modernijim verzijama koriste i danas, a utjecaj grčke arhitekture vidljiv je širom svijeta.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 09.06.19 u 12:34
http://bit.ly/2Xmtxu9
Antička Grčka je odgovorna za nastanak prve velike civilizacije, no zasluge za to nisu samo na njoj, nego i u učenju iz prošlosti i učenju od drugih kultura. Ipak, količina i kvaliteta njihovih izuma je nevjerojatna. U ovom članku možete pročitati o kojim je izumima riječ. Potpuni prijevod teksta prenosimo s portala Interesting Engineering.
 
  • Arhitektura

Ukoliko prošetate bilo kojim većim modernim europskim ili američkim gradom, vidjet ćete mnoštvo vladinih institucija i zgrada koje se temelje na grčkoj arhitekturi. Ovaj stil je najprepoznatljiviji po visokim stupovima, simetričnim oblicima, trokutastim timpanima i kupolastim krovovima.

Lincolnov memorijalni centar koji je dizajnirao arhitekt Henry Bacon pravljen je po uzoru na starogrčke Akropole. Kako bi odao počast jednom od najvećih zagovornika demokracije, Bacon je htio da zgrada podsjeća na starogrčku gradnju budući da je antička Grčka mjesto rođenja demokracije. Ovaj spomenik Lincolnu ima 36 vanjskih stupova koji simboliziraju broj 'ponovno ujedinjenih' američkih zemalja u vrijeme atentata na Lincolna 1865. godine.
 
  • Olimpijske igre

Prve Olimpijske igre održale su se u čast bogu Zeusu sredinom srpnja 776. godine prije nove ere u grčkom gradu Olimpiji. Nakon toga su se održavale svake četiri godine do 393. godine prije nove ere kada je održana posljednja originalna 293. Olimpijada.

Reprezentativci iz raznih grčkih polisa natjecali su se u disciplinama poput utrka od 192 metra – jedan krug oko olimpijskog stadiona. U razdobljima ratova između grčkih polisa događala bi se primirja kako bi i sudionici i gledatelji mogli sigurno otputovati u Olimpiju.

S godinama su Igre postajale sve veće, jedan dan – koliko su trajale na samom početku – produžio se na pet dana do 472. godine prije nove ere. Pojavile su se nove discipline, poput dužih utrka, bacanja diska i koplja, boks, petoboj, hrvanje i utrke kolima. Pobjednici bi dobivali krune napravljene od maslinova lišća.

Olimpijske igre su se ponovno počele održavati 1896. godine, a održavaju se i danas, no proći će još dosta godina prije nego što nadjačaju dugovječnost starogrčke verzije.
 
  • Vitlo

Starogrčki povjesničar Herodot je u svojim Povijestima opisao prva vitla. U njegovom opisu ona su bila drvena i služila su za zatezanje kablova koji su podržavali pontonski most koji je prolazio kroz Dardanele u vrijeme Perzijskih ratova.

Do četvrtog stoljeća prije Nove ere, u Aristotelovim izvješćima može se vidjeti da su vitla i remenice već bili uobičajeni. On je opisao i složene sustave remenica i dizalica u svom djelu Mehanika iz 3. stoljeća prije nove ere. Stari Grci su dizalice i remenice često koristili u svojim metodama gradnje.
 
  • Arhimedov vijak

Ovaj genijalni uređaj pripisuje se čuvenom matematičaru Arhimedu iz Sirakuze, koji ga je napravio u svrhu podizanja čvrstih ili tekućih tvari s jedne visine na drugu. Najčešće se koristio za prijenos vode u jarke za navodnjavanje.

Arhimedov vijak, koji se koristi i danas, sastoji se od vijka – spiralne površine koja okružuje središnju cilindričnu osovinu unutar šuplje cijevi. Vijak se okreće rukama, pomoću stoke, vjetrenjača ili motora. Okretanjem osovine se količina vode skuplja, a zatim se gura kroz cijev uz pomoć rotirajuće spirale.

Površina između vijka i cijevi ne mora biti u potpunosti vodonepropusna jer će svu vodu koja isteče iz jednog dijela vijka uhvatiti donji dio.
 
  • Svjetionik

Prvi svjetionik pripisuje se Temistoklu, dakle, nastao je u 5. stoljeću prije nove ere. Nalazio se u pirejskoj luci, a u pitanju je bio kameni stup s vatrom zapaljenom na vrhu.

Kasnije su antički grčki svjetionici uključivali Aleksandrijski svjetionik, izgrađen za vrijeme vladavine Ptolomeja II (280 – 247 godine pr. n. e.) Procjenjuje se da je bio viši od 10 metara te se smatra jednim od sedam čudesa antičkog svijeta.

Aleksandrijski svjetionik je teško oštećen zbog tri potresa koja su se dogodila između 956. i 1323. godine, a kasnije je zapušten. Do 1480. godine preostalo kamenje ovog svjetionika iskorišteno je za druge građevinske projekte.

Francuski arheolozi su 1994. godine pronašli ostatke svjetionika ispod istočne aleksandrijske luke.
 
  • Vodoinstalacije i tuševi

Na antičkoj Kreti Minojci su prvi koristili podzemne glinene cijevi za sanitarne svrhe i vodoopskrbu. Iskopine na Olimpu i u Ateni otkrile su velik vodovodni sustav za kupke, fontane i osobnu upotrebu.

Tuševi su bili spojeni na vodovodni sustav. Na jednoj staroj atenskoj vazi prikazana je tuš kabina za sportašice, a u gimnaziji iz 2. stoljeća prije nove ere u Pergamu pronađen je kompleks tuš kabina.
 
  • Astrolab

Izum astrolaba pripisuje se matematičaru Apoloniju iz Perge. Koristili su ga astronomi i moreplovci za mjerenje nadmorske visine iznad horizonta nebeskog tijela, a prvi put je korišten oko 220. godine prije nove ere.

Osim što je korišten za identifikaciju zvijezda i planeta, korišten je i za određivanje geografske širine pomoću lokalnog vremena i obratno. Poznavanje geografske širine bilo je neprocjenjivo antičkim pomorcima.
 
  • Prvo analogno računalo – mehanizam iz Antikitere

Grupa ronilaca je 1901. godine radila na obali grčkog otoka Antikitere i pronašla olupine antičkog broda. U olupini su bili brončani i mramorni kipovi, stakleni predmeti, nakit, kovanice i neobičan mehanizam.

Svi predmeti pronađeni u olupini odneseni su u Nacionalni muzej arheologije u Ateni, a 1902. godine je arheolog Valerios Stais pronašao zupčanik unutar mehanizma. Stvari su ostale na tome sve dok se britanski povjesničar znanosti Derek de Solla Price nije zainteresirao za taj predmet 1951. godine.

Koristeći rendgenske i snimke gama zraka, Price je utvrdio da mehanizam iz Antikitere ima 82 odvojena fragmenta. Mike Edmunds sa Sveučiliša u Cardiffu je 2006 godine koristio CT skeniranje kako bi otkrio na koji način funkcionira ovaj mehanizam i proučio skrivene natpise unutar njega.

Veličinom najsličniji malim kućnim satovima, mehanizam je bio smješten u drvenom kućištu i imao je veliki kružni brojčanik s kazaljkama. S bočne strane nalazio se gumb za namotavanje mehanizma, a okretanjem tog gumba, vanjski zupčanici okretali su barem sedam kazaljki različitim brzinama.

Kazaljke su prikazivale nebesko vrijeme: jedna je bila za Sunce, jedna za Mjesec, a ostale za svih pet planeta vidljivih golim okom – Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn.

Rotirajuća sivo-crna kuglica pokazivala je mjesečeve mijene, a natpisi unutar uređaja objašnjavali su koje su zvijezde vidljive na određeni datum.

Ciceron je pisao o sličnim uređajima koje je napravio Arhimed u 3. stoljeću prije Krista, a postoji mogućnost da je uređaj napravio astronom Hiparh s otoka Rodos koji je živio u tom vremenu i kombinirao babilonska i grčka astronomska predviđanja.

Na stražnjoj strani kućišta mehanizma nalaze se dva sustava brojčanika koji ulaze u spiralni utor, slično igli na uređajima za snimanje. Jedan brojčanik služio je kao kalendar, a drugi je pokazivao vrijeme pomrčina Sunca i Mjeseca.


Prevela: Ružica Ereš