Što bi se dogodilo kad bismo počeli odlagati otpad u vulkane?

Bi li se prevladavanje ovih prepreka isplatilo, ili bi bacanje otpada u vulkane imalo još lošiji utjecaj na naš planet?

AUTOR: What If
OBJAVLJENO: 30.06.19 u 12:58
http://bit.ly/324Gjw3
Vulkani su jedan od najopasnijih prirodnih fenomena na planeti. Ukoliko bismo pali u središte vulkana koje je ispunjeno magmom, velikom brzinom bismo nestali bez traga. Budući da su toliko dobri u uklanjanju stvari, postavlja se pitanje zašto ih ne koristimo da se riješimo otpada.

Odgovor na ovo pitanje donosi nam What If.
 
Samo Amerikanci stvaraju oko 253 milijuna tona otpada godišnje i unatoč tome što bi odlaganje u vulkan nekom moglo zvučati kao dobro rješenje, to baš i nije tako. Vulkani možda izgledaju kao prirodni uništavači smeća, no zapravo su mnogo opasniji i nestabilniji.
 
No, bi li se prevladavanje ovih prepreka isplatilo, ili bi bacanje otpada u vulkane imalo još lošiji utjecaj na naš planet.

Prva od brojnih prepreka u našoj potrazi za vulkanskim odlaganjem otpada bila bi pronalaženje aktivnog vulkana koji bi mogao obaviti ovaj posao. U svijetu postoji samo oko 1.500 potencijalno aktivnih vulkana, a većina ih se, logično, ne nalazi blizu naseljenih područja.
 
To bi značilo da bi ovakvo rješenje bilo preskupo i ponekad razočaravajuće, jer bi smo mogli vremenom saznati da nepristupačni vulkan koji pronađemo uopće nije aktivan.

Vrsta vulkana koja bi nam najvjerojatnije odgovarala zove se lavični vulkan. To je spori, aktivni vulkan koji sadrži jezera lave koju postupno izbacuje na Zemljinu površinu. No, ovakvih vulkana nema mnogo. Vjerojatnije je da bismo naišli na stratovulkane koji su poznati po svojim eksplozivnim erupcijama, uzrokovanim porastom pritiska zbog vrućeg plina i magme. Stoga zbog sigurnosti, oni ne bi bili poželjno odlagalište otpada.
 
Recimo da ipak uspješno pronađemo odgovarajući lavični vulkan. Trebali bismo dobro razmisliti prije nego bismo odložili otpad unutra. Vjerojatno bi radnici koji bi imali zadatak da prikupljaju i odvoze smeće u vulkan vrlo brzo odlučili o napuštanju tog posla. Područje oko otvora vulkana je jako opasno okruženje, puno otrovnih plinova, prskanja lave i vrućeg kamenja koje vulkan izbacuje pri velikim brzinama.
 
Spomenuli smo da su vulkani poprilično nestabilni, međutim, odlaganje otpada u njih bi znatno povećalo njihovu nestabilnost.
 
Skupina etiopskih istraživača je 2000. godine bacila vreću od 30 kilograma u vulkan, što je izazvalo eksploziju. Jezerca lave su nestabilna i kada se njihova površina probije nečim hladnim, poput otpada, dolazi do lančanih eksplozija uzrokovanih pritiskom i kiselom parom.
 
Obrušavanje stijena u vulkansko jezero na Havajima dovelo je do eksplozije koje je lavu izbacivalo do 85 metara u zrak. Dakle, ideja o odlaganju otpada ipak nije dobra.
 
Čak i da otpad ne utječe na stabilnost vulkana, morali bismo voditi brigu o zagađenju zraka zbog nastalih plinova nakon spaljivanja odbačenog otpada. Osim toga, ne tope se sve tvari u lavi u potpunosti, što znači da bi ostaci nekih od ubačenih otpadaka mogli zagaditi okoliš.
 
Ako bismo već spaljivali otpad, zar ne bi bilo bolje napraviti sustav koji bi iskorištavao toplinsku energiju oslobođenu sagorjevanjem i tako stvoriti nove izvore energije?

 
Transkpricija i prijevod: Ružica Ereš