Deset zanimljivih činjenica o koži

Čudesni paradoks kože je u tome da što više znamo i otkrivamo o funkciji i ljepoti našeg najvećeg organa, sve više vidimo da nismo ni bolji ni gori ispod nje.

AUTOR: Science Focus
OBJAVLJENO: 12.09.19 u 14:38
http://bit.ly/2Lsydr3
Koliko zapravo znamo o našoj koži? Taj tanki sloj tkiva naša je najveća brana bolestima i infekcijama, a ujedno nam pomaže komunicirati, čak i pronaći ljubav. U ovom tekstu donosimo vam neke zanimljive karakteristike naše kože.

Koža je naš najveći organ

Ovaj često zanemareni organ zapravo čini oko 15% naše tjelesne težine. On se sastoji od dva glavna sloja. Vanjski sloj, epiderma, tanak je kao list papira, ali čini većinu funkcija barijere protiv podložnosti bolestima i zarazama. Ispod nje nalazi se dermis, nešto deblji sloj koji ima raznovrsne uloge: kolagen i elastin koži daju oblik, popunjenost i elastičnost, u njemu se nalazi preko 17 kilometara krvnih žila, a milijuni znojnih žlijezda reguliraju temperaturu tijela. Iznimno osjetljivi živčani receptori omogućuju nam osjet dodira, a stalna vojska imunoloških stanica čeka bilo kakvog uljeza. S nenadmašnom raznolikošću, koža se može nazvati švicarskim nožem organa.

Koža se obnavlja svaki mjesec

Tanka epiderma podložna je ogrebotinama, posjekotinama, istezanju na tisuće puta dnevno. No, ona ne puca – barem ne lako – niti se "potroši". To je zato što se stalno opskrbljuje novim stanicama: keratinocitima. One se sastoje od žilavog proteina keratina koji ima nevjerojatnu snagu – on oblikuje i našu kosu i nokte, kao i nelomljive kandže i rogove u životinjskom svijetu. Riječ keratin potiče od starogrčke riječi keras, koja znači rog. Keratinociti se stalno stvaraju iz matičnih stanica u najdubljem sloju epiderme i polako se kreću prema gore tijekom svog višemjesečnog života dok ne dođu do same površine. Kada je vanjski dio kože stalno podložan podražajima izvana, naša epiderma počinje pretjerano raditi i dolazi do stvaranja pretjerane nakupine keratinocita, što rezultira žuljevima.

Kasno objedovanje može dovesti do izgaranja na suncu

Rezultati nedavnih istraživanja pokazuju da naše stanice kože imaju svoj biološki ritam unutar 24-satnog "glavnog biološkog ritma" našeg mozga. Preko noći, stanice kože brzo se razmnožavaju, pripremajući i štiteći našu kožu od sunčeve svjetlosti i ogrebotina za naredni dan. Tijekom dana te stanice selektivno uključuju gene koji omogućuju zaštitu od UV zraka. Istraživanje iz 2017. godine produbilo je analizu i otkrilo da ukoliko jedemo kasno navečer, biološki ritam naše kože "pretpostavlja" da je vrijeme večere, a ne spavanja, i odgađa aktivaciju gena za UV zaštitu, što nas čini izloženijima suncu sljedeći dan. Iako sve više istraživanja pokazuje da nedostatak sna štetno utječe na naše cjelokupno fizičko i psihičko zdravlje, čini se da to u dobroj mjeri vrijedi i za kožu.

Konzumiranje raznovrsnog povrća povećava "privlačnost" kože

Eto, ukoliko vam treba više motivacije za uključivanje više povrća u vašu prehranu, znanost je dokazala da ono čini kožu privlačnijom. Karotenoidi su crveni, narančasti i žuti pigmenti koji se nalaze u voću i povrću poput mrkve, rajčica, naranči. Rezultati istraživanja pokazuju da prehrana bogata ovim namirnicama daje koži privlačan sjaj, čak i ako on nije naglašen i uočljiv. Prilikom jednog istraživanja znanstvenici su zamolili žene da procijene izgled muških lica, a pokazalo se da su žene u najvećoj mjeri najprivlačnijim ocijenile lica žutocrvenog sjaja koji je posljedica konzumiranja raznobojnog povrća od primjerice blijedih ili osunčanih žutih lica.

Sunčeva svjetlost može izazvati ovisnost

Ugodni osjećaj toplih sunčevih zraka na suncu u parku ili na plaži mogao bi biti posljedica urođenog traganja za vitaminom D. Ovaj važni vitamin neaktivno "leži" u našoj koži, čekajući sunčeve UV zrake da ga aktiviraju. Međutim, sunčeva je svjetlost i jedan od najvećih kancerogena na svijetu, a pretjerana izloženost suncu drastično povećava rizik od nastanka raka kože. Izlaganje sunčevoj svjetlosti potiče na koži i sintezu beta-endorfina, koji ulazi u krvotok i ima opioidni učinak (opioidi su porodica lijekova koja ublažava bolove i mogu izazvati jaku ovisnost, ovim lijekovima pripada i opojna droga heroin). Čak 20% kupača na plaži pokazuje znakove tzv. ovisnosti o suncu koji bi mogli ispuniti kriterije simptoma ovisnosti i zloupotrebe supstanci.

Transplantacija bakterija ispod pazuha mogla bi riješiti problem neugodnog mirisa tijela

Sviđalo se to nama ili ne, na našoj koži nalaze se milijarde mikroba i više od 100 bakterijskih vrsta. Neki članovi ove mikroskopske zajednice – poznate kao kožni mikrobiom – korisni su za našu kožu, a drugi su jako loši za kožu i uvelike doprinose razvoju kožnih bolesti. Jedno novo istraživanje koje je još uvijek u tijeku, pokazuje da mazanje kože probioticima koji sadrže tzv. dobre bakterije, može pomoći u liječenju manjih poremećaja na koži, uključujući ekcem i akne. "Bakterijske transplantacije" – premještanje populacije bakterija s kože jednog čovjeka drugom čovjeku – imaju potencijal liječenja neugodnog tjelesnog mirisa. U jednom istraživanju iz 2017. godine provedenom na jednojajčanim blizancima sastrugan je dio kože pazuha jednog blizanca (koji nije imao problem s neugodnim mirisom) i zatim je premazan na kožu pazuha drugog blizanca koji je imao problem s neugodnim mirisom pazuha. Na iznenađenje znanstvenika, neugodan miris je nestao i kod drugog blizanca, a efekt je potrajao čak godinu dana.

Tetovaže su u suštini fosilizirane imunološke stanice

Zašto tinta nacrtana na našem vanjskom sloju kože nestane nakon nekoliko sati, dok tetovaže ostanu za cijeli život i mogu se čak otkriti na mumiji staroj više od 5.000 godina? Tetoviranje podrazumijeva iglu impregniranu crnom tintom koja prodire ispod vanjskog sloja kože i ulazi u dermis. Igla za tetoviranje probada u kožu otprilike 100 puta u minuti, namjerno uzrokujući mnogo sićušnih rana čime izaziva reakciju tijela na oštećenje. Imunološke stanice kože – makrofagi – pohrle na oštećeno područje i zahvaćaju čestice tinte smatrajući ih stranim bakterijama. Tijekom tog procesa dobar dio makrofaga se zaglavi u pigmentu.

Znoj je "ljubavni napitak"

Tvornice znoja u našem dermisu mogu svaki dan izbacivati velike količine znoja pokušavajući ohladiti naše tijelo. No, postoji specifična vrsta znoja, koju proizvode apokrine žlijezde koje se nalaze na području pazuha i prepona, a služe potpuno drugačijoj svrsi. Kožne bakterije razgrađuju proteine, lipide i steroide ovog znoja kako bi stvorile tjelesni miris. Iako znanost nije uspjela izolirati specifične feromone našeg prirodnog "parfema", ljudi su ipak jako vješti u otkrivanju otisaka mirisa svog partnera. Nešto duže njuškanje vaše voljene osobe potaknut će sretne memorije i smanjiti razinu stresa. Jedno istraživanje je čak otkrilo da žene kada onjuše znojne majice najviše privlači znoj muškaraca različitih imunoloških gena. Naša komunikacija između kože i nosa možda pomaže ljudima u izbjegavanju incesta kao i razlikovanju imunološkog sustava svojih potomaka.

Rumenjenje može izgladiti pogreške koje napravimo

Mnogi od nas imaju eritrofobiju – strah od rumenjenja – a nitko i ne uživa u tome što naša koža signalizira svijetu da se osjećamo osramoćeno. Tada se osjećamo kao da drugi ljudi mogu vidjeti kroz našu kožu u naš um. S obzirom na to, čini se da rumenjenje nema nikakvu korisnu svrhu. Darwin je bio fasciniran rumenjenjem i nazvao ga je "najčudnijim i najljudskijim od svih izraza emocija". Iako ponekad poželimo nestati kad nam se zarumene obrazi, nedavna psihološka istraživanja pokazuju da ono zapravo ima pozitivnu društvenu svrhu. Kad se zarumenimo, signaliziramo drugima da prepoznajemo to da smo prekršili neku društvenu normu i na neki način se ispričavamo za to. Možda taj kratki znak koristi dugoročnoj koheziji zajednice. Zanimljivo je da se na osobe koje se zarumene kad naprave neku grešku gleda u boljem svjetlu od onih koji se ne zarumene.

Milijuni ljudi pate u svojoj koži ili pate zbog nje

Koža je izuzetno društven organ i nažalost često pokaže čovječanstvo u svojim najgorim izdanjima. Osobe s albinizmom – odnosno koje imaju genetsku odsutnost tamnog pigmenta melanina – podložnije su svim oblicima raka kože od najranije dobi, a bez doživotne zaštite od sunca, kao i pažljive njege i liječenja, njihovi životi su u prosjeku drastično kraći. No, za ljude s albinizmom u istočnoj Africi, to nije jedini strah. Pohlepa raznoraznih vračeva i šarlatana te siromaštvo ruralnog stanovništva, doprinijeli su vjerovanju da dijelovi tijela osoba s albinizmom donose sreću, bogatstvo i političku moć. U situacijama u kojima čitav niz dijelova tijela osoba s albinizmom može donijeti zaradu od $100.000, lako je vidjeti zašto ovim vračevima ne nedostaje regruta kojima je cilj ubijati, a ova okrutna praksa je nažalost sve prisutnija.

Međutim, čudesni paradoks kože je u tome da što više znamo i otkrivamo o funkciji i ljepoti našeg najvećeg organa, sve više vidimo da nismo ni bolji ni gori ispod nje.


- Izvor: Science Focus

Prevela: Ružica Ereš