Važnost reflektivnog razmišljanja

"Postoji jedna umjetnost u kojoj bi ljudi trebali biti majstori - umjetnost refleksije", Samuel Taylor Coleridge.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 16.09.19 u 12:35
http://bit.ly/2Lz0qfM
Jedan od najljepših darova čovječanstva je dar razmišljanja. Naravno, i životinje mogu razmišljati, ali ne na istoj razini na kojoj to mogu ljudi.

Ljudi ne samo da mogu misliti i razmišljati, nego to mogu činiti na različite načine. Evo nekoliko primjera tipova ljudskog razmišljanja: apstraktno, analitičko, konkretno, kritičko, kreativno, konvergentno, divergentno razmišljanje...

Da stvari budu još složenije, svaki od ovih tipova razmišljanja ima nekoliko još specifičnijih podtipova. Ovaj članak koji donosi Interesting Engineering bavi se reflektivnim razmišljanjem, koje je jedno od podtipova kritičkog razmišljanja.

Kritičko razmišljanje odnosi se na donošenje ispravne odluke između dviju ideja na temelju analize, racionalnosti i iskustva. Kritičke mislioce odlikuje radoznalost u promišljanju o nekom pitanju.

Oni ne donose nepromišljene odluke na temelju nepotpunih činjenica i podataka. Dakle, kritičko razmišljanje se u suštini odnosi na donošenje ispravne odluke kroz uvid u argumente ili ideje koje se te odluke tiču.

Donošenje ispravne odluke daleko je lakše kada imamo prethodno iskustvo u istim ili sličnim situacijama. Kada smo upoznati s određenim iskustvima, možemo donijeti odluku bez pretjeranog analiziranja. I tu dolazimo do reflektivnog razmišljanja.

Što je reflektivno razmišljanje?

Reflektivno razmišljanje je proces donošenja odluka koji se temelji na prethodnim iskustvima ili na crpljenju inspiracije u događajima iz prošlosti. Zato iskustvo igra važnu ulogu i reflektivnom razmišljanju.

Postoje različiti načini na koje možemo iskoristiti reflektivno razmišljanje. Ono je korisno da lako riješimo neki problem ili situaciju ukoliko smo je već iskusili u prošlosti. Također možemo iskoristiti svoje iskustvo kroz primjenu prošlih rješenja i u sličnim, a ne samo u potpunosti identičnim situacijama, preinačavanjem onoga što smo iz prethodnog iskustva naučili. Reflektivno razmišljanje je stvarna primjena izreke: "Učimo na neuspjesima, a ne na uspjesima!"

Kako iskoristiti prošla iskustva?

Život nam u svakom trenutku daje neprocjenjiv dar iskustva. Naša životna iskustva iz prošlosti imaju snažne učinke na načina razmišljanja i donošenja odluka u sadašnjosti.

Reflektivno i kritičko razmišljanje se često koriste u paru ili u istom kontekstu. Može se reći da je reflektivno razmišljanje najvažnija tehnika kritičkog razmišljanja, što dovodi do toga da ih koristimo istovremeno. Međutim, kritičko razmišljanje je širi pojam koji obuhvaća različite tipove razmišljanja, gdje je reflektivno razmišljanje samo jedno od njih.

Druga metoda reflektivnog razmišljanja je izvlačiti pouke ne samo iz vlastitog, nego i iz iskustva drugih ljudi. Dosta možemo naučiti iz iskustava i situacija kroz koje prolaze drugi ljudi i kroz to kako se oni nose s njima. Svaki odgovor na određenu situaciju će prouzrokovati određeni niz događaja. Njih možete analizirati i vidjeti je li reakcija bila ispravna i otkriti možda neko drugačije rješenje.

To pokazuje da je reflektivno razmišljanje fleksibilno.

Zašto je važno reflektivno razmišljanje?

Reflektivno razmišljanje je važno zato što nam omogućuje donošenje ispravnih prosudbi bez da trošimo puno vremena na analizu i proučavanje situacija. I u našim poslovnim i u privatnim životima naše prosudbe imaju ozbiljne posljedice. Stoga naše razumijevanje onoga što odluku čini dobrom ili lošom ovisi o našem vrednovanju takvih ideja.

Reflektivno razmišljanje započinje tako što si uzmemo vremena da promislimo situaciju, a to je važan dio svake tehnike rješavanja problema. Moramo se postaviti van situacije, odnosno kao neutralni promatrač i detaljno je analizirati. Tada koristimo svoja prijašnja iskustva kako bismo napravili plan i strategiju koja će dovesti do poželjnog razrješavanja situacije u kojoj smo se našli.

Naša najveća snaga u takvim situacijama je upravo to što nije u pitanju prvi susret s njima, nego imamo prethodno iskustvo zbog kojeg možemo bolje prognozirati ishode svih odluka. Reflektivno razmišljanje može se svladati ukoliko gajimo sljedeće osobine:

Samosvijest: Prvo i najvažnije moramo dobro poznavati sami sebe, naše sposobnosti, prethodna iskustva i ciljeve. Samosvijest nam pomaže u boljem razumijevanju položaja u kojem se nalazimo i što odatle možemo učiniti da bismo riješili novonastalu situaciju.

Samopoboljšanje: U svakom iskustvu postoji lekcija koju trebamo naučiti. Kada se susretnemo s preprekama ili pak s uspjesima, potrebno je proučiti put kojim smo došli do njih i iskustva koja smo na tom putu doživjeli.

Osnaživanje: Važno je primijeniti lekcije kojima nas je naučilo iskustvo i iskoristiti ih u situacijama u kojima se nađemo kasnije. Time osnažujemo sebe i postajemo bolja verzija sebe.

Zašto je važna samorefleksija?

U današnjem ubrzanom svijetu često se suočavamo s nedostatkom vremena, što može uzrokovati da nam dani prolaze prebrzo, a ne stižemo ništa. Toliko smo udubljeni u trenutne aktivnosti da nemamo dovoljno vremena razmišljati gdje smo bili prije nekoliko godina ili mjeseci i vrednovati i analizirati svoja prethodna iskustva.

No, kada se posvetimo promatranju sebe, pronaći ćemo mudrosti skrivene u svim svojim usponima i padovima. Bez obzira na to koliko se oni ponekad mogu činiti malim i beznačajnim, uvijek možemo naučiti nešto iz njih, a kroz reflektivno razmišljanje ta iskustva primjenjujemo u praksi.

Naša prošlost je odlična učiteljica, a ne nešto što bi nas trebalo kočiti. Ona nas uči mnogo o svijetu u kojem se nalazimo, ali i o nama samima.

Kritičko razmišljanje važna je vještina koju treba razvijati kako bismo donosili bolje odluke, a njen važan segment je reflektivno razmišljanje. Stoga je potrebno svoja prethodna iskustva učiniti temeljem za poboljšavanje budućih odluka.


Prevela: Ružica Ereš