Sinestezija - zanimljivi neuropsihološki fenomen zbog kojeg čujete boje i vidite zvukove

Sinestezija je stanje u kojem stimuliranje jednog osjetilnog puta uzrokuje automatsku stimulaciju drugog kognitivnog puta. Na primjer, kada netko čuje zvono, možda će vidjeti i žutu boju.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 20.10.19 u 12:55
http://bit.ly/33LoORx
Za većinu ljudi osjeti sluha i vida su samo osjeti sluha i vida. No, za ljude koji imaju sinesteziju, ovi osjeti su mnogo više.

Sinestezija je stanje u kojem stimuliranje jednog osjetilnog puta uzrokuje automatsku stimulaciju drugog, kognitivnog puta. Na primjer, kada netko čuje zvono, možda će vidjeti i žutu boju.

Sinestezija kao stanje obuhvaća sveukupnost tih veza u osjetilima, što znači da netko tko ima ovo stanje ne mora nužno doživjeti istu stvar na isti način kao neka druga osoba koja također ima sinesteziju.

Sinestete su, dakle, osobe koje imaju nehotične veze između osjetila. Oni mogu vidjeti zvukove, okusiti riječi ili osjetiti mirise. Neki od njih mogu vidjeti i apstraktne pojmove poput sreće u svijetu oko sebe.

Isprepletenost osjetila može izazvati zanimljive promjene životnog stila kod osoba koje imaju sinesteziju, ali rijetko na način koji se negativno odražava na kvalitetu života, piše Interesting Engineering.

Kako bi objasnili ovaj fenomen, neuroznanstvenici često koriste fotografije poznatih ličnosti. Kad vidimo fotografiju neke slavne i poznate osobe, naš mozak automatski popunjava našu svijest imenom i ostalim karakteristikama te osobe, koje nisu povezane s njezinim fizičkim izgledom. Na isti način osoba koja ima sinesteziju može primjerice osjetiti miris ruža kada vidi broj 4.

Ono što je zanimljivo kod sinestezije, što na prvu i ne djeluje tako, je to da nisu u pitanju halucinacije. Primjerice osobe koje vide narančastu boju kad pomirišu neki predmet, narančasta boja ne ometa njihovu vizualnu obradu kao što je slučaj sa halucinacijama.

Kod osoba sa sinestezijom javljaju se zanimljive reakcije na videozapise bez zvuka, neki od njih mogu čuti zvukove u videozapisu kada se zvuk ne reproducira. To se naziva vizualno potaknuti slušni refleks (VEAR). Tehnički gledano, ova pojava nije oblik sinestezije, ali iz neuroznanstvene perspektive je jako blizu.

Ako i sami mislite da imate VEAR jer u tihim situacijama čujete zvukove, možda ste i u pravu. Procjenjuje se da oko 20-30% populacije ima slabu povezanost između zvučnih i vizualnih podražaja.

Oko 40% svih osoba koji imaju sinesteziju ima nekog bliskog srodnika s istim stanjem, što je navelo znanstvenike da vjeruju kako je ovo stanje snažno povezano s genetikom. Važno je spomenuti da su znanstvenici proučavali genetska stanja ljudi koji imaju sinesteziju i otkrili su da oni imaju nešto zajedničko. U obiteljima u kojima ima osoba sa sinestezijom postoje različite varijacije DNK, ali svi imaju poboljšane gene uključene u staničnu migraciju i aksogenezu. Aksogeneza je proces koji omogućuje da se moždane stanice povežu s drugim odgovarajućim stanicama.

Zaključak je da to pokazuje kako genetska varijacija zapravo može promijeniti i modificirati naša osjetilna iskustva. Prema tome, sinestezija nije poremećaj koliko je primjer neuroraznolikosti ljudi.

Budući da ona nije stanje povezano s pamćenjem, liječnici i znanstvenici na neki način mogu 'testirati' pacijente kako bi vidjeli imaju li oni stvarno sinesteziju. Na primjer, ako je neko slovo za vas neke nijanse plave boje, tada ćete stalno moći prepoznati tu nijansu u ispitivanju. Ukoliko ste izmislili povezanost određene nijanse plave s određenim slovom, ili je namjerno pokušali umetnuti, tada ponovna asocijacija te boje s određenim slovom neće biti dosljedna.

Naravno, nije riječ samo o kratkoročnoj dosljednosti, osoba koja ima sinesteziju povezivat će istu plavu boju s istim slovom tijekom cijelog svog života.

Osim praktičnih senzornih ispitivanja, znanstvenici također mogu snimiti mozak osobe sa sinestezijom pomoću tomografije i magnetne rezonance. Znanstvenici su otkrili da je kod osoba s ovim stanjem pojačana aktivnost u područjima mozga povezanim s osjetilima u kojima se obično javlja sinestezija.

Iskustva osoba sa sinestezijom uvelike variraju ovisno o pacijentu. Neki od njih kažu da im je ovo stanje poprilično naporno i da utječe na njihovu kvalitetu života, a drugi je vide kao prednost.

Primjerice, ljudi koji povezuju slova s bojama mogu imati problema s čitanjem jer se rečenice u njihovoj glavi mogu činiti kao duge. Ljudi koji povezuju određene riječi s određenim okusima mogu imati problema s osjećajem ružnih okusa u ustima tijekom razgovora ili učenja.

Većina negativnih nuspojava ovog stanja su one koje rezultiraju preopterećenjem osjetila. Međutim, ljudi koji sinesteziju doživljavaju na ovakav način su uglavnom u manjini.

S druge strane, ovo stanje može imati brojne prednosti, kao što je primjerice sposobnost brzog pamćenja nizova brojeva i slova zahvaljujući asocijacijama koje su posljedica povezanih osjetila. Primjerice, Daniel Tammet postavio je europski rekord u pamćenju znamenki broja pi velikim dijelom zbog svoje sposobnosti da vidi brojeve u boji, s teksturom i zvukom.

Franz Liszt, Vincent van Gogh, Vladimir Nabokov, Lady Gaga, Marilyn Monroe i Pharell Williams samo su neke od slavnih osoba i umjetnika koje imaju sinesteziju.


Prevela: Ružica Ereš