Razgovor sa životinjama je znak inteligencije; istraživanje

Antropomorfizam opisuje tendenciju ispunjavanja stvarnog ponašanja bića i stvari koje nisu ljudske ljudskim karakterom, motivima, namjerama i osjećajima. Nicholas Epley, profesor bihevioralne znanosti na Sveučilištu u Chicagu, vjeruje da ta sposobnost ljude izdvaja od ostalih vrsta životinjskog carstva.

AUTOR: Nature World News
OBJAVLJENO: 29.10.19 u 15:59
http://bit.ly/31WQT72
Pričate li svojim kućnim ljubimcima? Imate li prave razgovore sa svojim psom kao da je u pitanju osoba? Ako su vaši odgovori potvrdni, onda vam moramo reći da niste glupi ni ludi, dapače, to vas čini 'genijalcem', barem tako kaže znanost.

Ovo revolucionarno otkriće došlo je iz vrhunskog psihološkog istraživanja Sveučilišta u Chicagu, čiji rezultati pokazuju da tendencija ljudi da razgovaraju sa životinjama nije utemeljena na ludilu, nego na inteligenciji i kreativnosti.

Ta neobična navika jednostranog razgovora sa životinjama u znanosti je poznata kao antropomorfizam. Glavni autor istraživanja Nicholas Epley tvrdi da je ta navika prirodni nusprodukt takve tendencije, koja ljude čini inteligentnima.

"Antropomorfiziranje se manifestira kao znak infantilnosti ili gluposti, ali to je zapravo prirodni nusprodukt sklonosti koje ljude čine posebno inteligentnima", objašnjava Epley.

Istraživanje ukazuje na jasnu razliku između neživih objekata i kućnih ljubimaca koji su živa bića. Prema istraživanju, interakcija sa životinjama je "prirodna, normalna" stvar i temelji se na vezi koju imamo s njima, prenosi Nature World News.

Antropomorfizam opisuje tendenciju ispunjavanja stvarnog ponašanja bića i stvari koje nisu ljudske ljudskim karakterom, motivima, namjerama i osjećajima. Epley, profesor bihevioralne znanosti na Sveučilištu u Chicagu, vjeruje da ta sposobnost ljude izdvaja od ostalih vrsta životinjskog carstva.

Drugo istraživanje, čiji su autori Gary D. Sherman i Jonathan Haidt sa Sveučilišta Harvard, pokazuje da interakcija sa životinjama poput konja, mačaka i pasa može imati neposredne i dugoročne učinke na mentalno blagostanje osobe. Njihovo istraživanje također sugerira da su ljudi koji više vole biti sa svojim kućnim ljubimcima i razgovarati s njima 'inteligentniji' od onih koji se ne bave životinjama.

Dr. Henry Feldman s odjela za bolničku medicinu u Medicinskom centru u okviru Sveučilišta Harvard, koji nije sudjelovao u istraživanju, komentirao je da životinje "nemaju unaprijed zamišljene ideje" o ljudima. Umjesto toga Feldman kaže da one "pružaju bezuvjetnu ljubav koja potiče interakciju i pomaže ljudima da se osjećaju samouvjerenije".

Antropomorfizam nije ograničen samo na ljude, neke vrste životinja su također pokazale znakove ovakvog ponašanja. Istraživanja pokazuju i to da antropomorfizam može naše ljubimce učiniti pametnijima. Kućni ljubimci tijekom života sa svojim ljudskim prijateljima i vlasnicima od njih uče određene riječi i postupke, objašnjava jedno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Scientific Research. Prema ovom istraživanju, psi mogu prepoznati ljudske osjećaje i suosjećati s njima. Dakle, psi osjete kada je njihov vlasnik uznemiren ili kada se osjeća tužno na temelju izraza lica. Isto tako, sretan vlasnik može usrećiti svog kućnog ljubimca. U većini slučajeva psi pokazuju znakove empatije u takvim situacijama, što je jasan znak da je na djelu nusprodukt antropomorfizma.

Ovaj fenomen je vidljiv u raznim aspektima ljudskog života i pored primjera koji se pokazuju u interakciji s kućnim ljubimcima.

Uzmimo za primjer činjenicu da znanstvenici već dugo koriste ljudska imena za uragane. Nitko ne osporava takvu shemu imenovanja niti smatra upotrebu ljudskih imena u tu svrhu znakom gluposti. Riječ je o još jednom primjeru antropomorfizma.

Najčešći način antropomorfiziranja je davanje imena našim kućnim ljubimcima. To se ponašanje može prepoznati i u situacijama kada ljudi svoje ljubimce nazivaju "bebama" ili kada svoje razmaženo štene nazivaju "malom princezom" i slično.

Dakle, niste u deluziji i niste psihopat, ne. Takvo ponašanje je posve prirodno za ljude, pokazuje znanost. Stoga, ne bojte se, još niste izgubili razum i slobodno nastavite razgovarati sa svojim krznatim prijateljima koliko god često želite.


Prevela: Ružica Ereš