Zašto su neki ljudi ljevoruki, a drugi ne?

Iako je stigma protiv ljevorukosti u većini dijelova svijeta izblijedjela, znanstvenici su i dalje zbunjeni pojavom. Još uvijek pokušavaju razumjeti što to kod ljudi uzrokuje preferenciju za korištenje jedne ruke u odnosu na drugu i zašto je većina ljudi desnoruka.

Alejandro Escamilla/Unsplash
AUTOR: Live Science
OBJAVLJENO: 11.11.19 u 19:40
http://bit.ly/2KbTT9F
Kad ste kao dijete po prvi put uzeli bojice u ruke i krenuli šarati, vjerojatno vam je odmah to bilo ugodnije činiti jednom rukom u odnosu na drugu, bilo da je u pitanju lijeva ili desna ruka. Ako izuzmemo mali broj ljudi koji zaista mogu s lakoćom koristiti i lijevu i desnu ruku, većina ljudi ima jednu dominantnu ruku (i stranu tijela) koju više koriste za obavljanje svakodnevnih zadataka.

No, zašto je to tako?

Većina ljudi na svijetu – oko 85 do 90 posto – su dešnjaci, a niti jedna zemlja na svijetu nema većinsku populaciju ljevaka.

Ta neravnomjerna podjela posljedica je nekoliko stvari. Ljevoruke osobe morale su koristiti razne predmete, škare, noževe, bilježnice pa čak i stolove koji su pravljeni prema preferencijama desnorukih osoba. Veliki broj ljevaka bio je protiv svojih prirodnih sklonosti pisati desnom rukom i dugo su bili diskriminirani.

Iako je stigma protiv ljevorukosti u većini dijelova svijeta izblijedjela, znanstvenici su i dalje zbunjeni pojavom. Još uvijek pokušavaju razumjeti što to kod ljudi uzrokuje preferenciju za korištenje jedne ruke u odnosu na drugu i zašto je većina ljudi desnoruka.

Na individualnoj razini, to se možda određuje u najranijim fazama razvoja. Znanstvenici su 2005. godine u časopisu Neuropsychologia tvrdili da fetusi već u maternici pokazuju preferenciju korištenja jedne ruke nad drugom (primjerice sisanjem palca te ruke), što je sklonost koja se nastavlja i nakon poroda.

Iako ne postoji gen koji određuje ljevorukost ili desnorukost, čini se da DNK ipak djelomično igra ulogu. U jednom nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Brain: A Journal of Neurology, znanstvenici su pregledavali DNK oko 400.000 ljudi u Velikoj Britaniji i otkrili da su četiri regije genoma najviše povezane s ljevorukošću. Tri od ove četiri regije bile su uključene u razvoj i strukturu mozga. Neki se znanstvenici nadaju da bi proučavanjem bioloških razlika između ljevaka i dešnjaka mogli doći do odgovora kako mozak razvija profiliranje u desnoj i lijevoj hemisferi.

Pokušati odgovoriti na to pitanje je teško i iz evolucijske perspektive. Znanstvenici mogu detektirati preferencije korištenja lijeve ili desne ruke u arheološkim podacima i ostacima kostura tražeći određene anatomske osobine, poput asimetrije u veličini i gustoći kostiju ruka i analizom prapovijesnih alata.

"Ako znate kako se alat držao i koristio, onda možete pregledati tragove habanja kako biste utvrdili je li alat koristio ljevak ili dešnjak", objašnjava Natalie Uomini, znanstvenica s instituta Max Planck. Znanstvenici čak mogu pogledati i smjer dijagonalnih ogrebotina na fosiliziranim zubima da ustanove koju su ruku naši preci koristili za kidanje mesa ili životinjske kože ustima.

Dešnjaci su dominantni već oko 500.000 godina, kaže Uomini. Neandertalci, naši sada izumrli ljudski rođaci, također su češće bili dešnjaci. To ljude čini poprilično čudnim bićima u životinjskom svijetu. Nekoliko vrsta primata, poput primjerice velikih čovjekolikih majmuna, pokazuju da kod njih nema takve dominacije i da se omjer ljevorukih i desnorukih životinja kreće oko 50:50.

Što je onda kod ljudi uzrokovalo dominaciju desnorukosti? Iz evolucijske perspektive, ako je u pitanju neka evolucijska prednost, onda možemo očekivati da će ljevorukost s vremenom potpuno nestati, kaže Uomini za Live Science. Dodala je da postoje neki nedostaci kod ljevorukosti, poput veće učestalosti nesreća na radu. Neki su znanstvenici ljevorukost povezali s poteškoćama u učenju, pokazalo je jedno istraživanje iz 2013. također objavljeno u časopisu Brain: A Journal of Neurology.

No, vodeća teorija koja objašnjava zašto se ljevorukost zadržala unatoč tomu što je samo manjina ljudi ljevoruka je borbena hipoteza.

"Ideja je da u borbi rukama ili oružjem postoji evolucijska prednost kod ljevorukosti", kaže Uomini. "Ako ste ljevoruki, imate iznenađujuću prednost jer se većina ljudi navikla boriti s desnorukim osobama". Ta prednost ljevorukosti pokazala se primjerice u sportovima jedan na jedan, poput mačevanja, izvjestili su znanstvenici 2010. godine u časopisu Laterality.

Ako je ta hipoteza točna, to bi značilo da je ljevorukost, unatoč značajnim nedostacima koje su dovele do toga da ljevoruki ljudi ostanu manjina, ipak bila dovoljno korisna da je prednost u borbama dala šansu da opstane do danas.


Prevela: Ružica Ereš