Savršena šalica kave: Kratka povijest metoda i uređaja za pripremanje kave

Bogata povijest i razvoj različitih uređaja i metoda za pravljenje kave pokazuju da su ljudi zaista spremni mnogo učiniti kako bi si osigurali savršenu šalicu kave.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 25.02.20 u 15:57
https://bit.ly/38TVhbr
Pravljenje kave može biti jednostavno i podrazumijevati samo zagrijavanje posude, a može biti i vrlo složeno i podrazumijevati gradnju uređaja koji mogu pripremiti kavu u svemiru. Ljudi su stvarno bili spremni napraviti mnogo da bi došli do uređaja koji će im pružiti savršenu jutarnju kavu.

U ovom članku, koji donosi Interesting Engineering, možete pročitati nešto o uređajima izrađenim upravo za kuhanje savršene kave.

Počeci kuhanja kave

Smatra se da kava svoje porijeklo vuče iz Etiopije, gdje su plemenske zajednice konzumirale biljke kave kako bi održali energiju tijekom dugih izlova.

Međutim, prvi povijesni dokazi o pijenju kavu sežu u sufijske samostane Jemena – Mocha u Jemenu postao je centar trgovine kavom tijekom većeg dijela rane moderne ere.

Među najranijim metodama za kuhanje kave je metoda kuhanja u ibriku, koja se kasnije nastavila i u turskoj. Ibrik, mala metalna posuda, dizajnirana je s dugom ručkom kako bi olakšala posluživanje. Kava, šećer, začini i voda miješaju se prije kuhanja.

Konzumiranje kave bilo je toliko značajno u Turskoj tijekom ranog modernog razdoblja da se praksa proširila i do Europe preko muslimanskih turskih robova na Malti.

Rani filtri za kavu

Smatra se da je "infuzijsko" kuhanje, odnosno filtri za kavu, proizašlo iz korištenja obične čarape. Povjesničari vjeruju da su ljudi nekada davno u čarapu sipali soc prije nego što bi u nju ulili vodu, gdje je čarapa imala funkciju filtra.

Iako su filtri od čarapa i tkanina bili manje učinkoviti od papirnih, papirni su nastali tek 200 godina kasnije. Tek 1780. godine u prodaju je pušten Mr. Biggin papirnati filter, dizajniran s učinkovitim sustavom za propuštanje tečnosti i poboljšanim filtrom od tkanine.

Sifon aparat

Vakuumsko kuhalo za kavu, ili sifon aparat, priprema kavu pomoću dvije komore. Uređaj iskorištava pritisak vodene pare i gravitaciju za kuhanje kave. Jedinstveni dizajn ovog uređaja s dvije staklene kupole pomalo podsjeća na pješčani sat. Izvor topline iz donje kupole izaziva stvaranje pritiska koji gura vodu kroz sifon, miješajući je s mljevenom kavom. Prvi patent za ovaj uređaj prijavljen je 1830. godine.

Revolucija u pravljenju kave: aparat za espresso

Prvi aparat za espresso patentirao je Angelo Moriondo iz Torina u Italiji 1884. godine. Danas gotovo svi kafići i restorani imaju aparate za kavu. Moriondov uređaj koristio je vodu i paru pod pritiskom da bi se brzo napravila šalica kave. Iako današnji aparati za kavu prave po jednu ili dvije kave, Moriondov stroj prvotno je bio dizajniran za pripreme većih količina kave.

Kako piše magazin Smithsonian, Moriondov aparat za kavu sastojao se od velikog kotla koji bi se zagrijao do 1,5 bara. On bi zatim gurao vodu kroz veliku posudu punu kave, dok bi drugi kotao proizvodio paru za zagrijavanje kave i dovršetak kuhanja.

Nekoliko godina nakon Moriondovog originalnog patenta, Luigi Bezzera i Desiderio Pavoni, obojica iz Milana, poboljšali su i komercijalizirali ideju espresso aparata. Za razliku od Morionda, njihov aparat mogao je skuhati jednu šalicu kave, odnosno 'espresso'.

Bezzera i Pavoni predstavili su svoj stroj na milanskom sajmu 1906. godine. Iako je njihov aparat dosta sličan suvremenim aparatima za kavu, on je radio na paru, zbog čega je pravio nešto drugačiju, gorču kavu od one na koju smo navikli danas.

Druge inovacije aparata za kavu

Achille Gaggia, također iz Milana, smatra se ocem modernog espresso aparata. On je napravio aparat koji je koristio polugu, jednako kao i uređaji koji se danas koriste u kafićima. Pored toga što je standardizirao veličinu šalice za espresso, ažuriranje aparata za kavu povećalo je tlak vode sa 2 na 8 do 10 bara, revolucionirajući način na koji se espresso pravi danas.

Da bi se kava danas mogla kvalificirati kao espresso, mora biti napravljena pritiskom od minimalno 8 bara, kažu iz talijanskog Nacionalnog instituta za espresso. Time se postiže puno ljepša i bogatija šalica espressa.

Perkolator za kavu

Perkolator za kavu izumljen je u 19. stoljeću. Iako je točno porijeklo nepoznato, prvi poznati prototip je napravio američko-britanski fizičar Benjamin Thompson. Moderni perkolator za kavu pripisuje se Hansonu Goodrichu iz Illinoisa, koji je svoju verziju patentirao 1889. godine. Perkolator za kavu povećava pritisak pare kada voda ključa u donjoj posudi. Voda se tako podiže uz cijev u posudi i preko kave, praveći svježu kavu.

Moka aparat

Ova posuda talijanski je izum sličan perkolatoru, a mnogi vjeruju da je inspiracija za moka aparat bio sifon aparat. No, neki također kažu da su inspiracija možda bile tadašnje perilice rublja. Metalski radnik Alfonso Bialetti i izumitelj Luigi di Ponti udružili su se 1933. godine da bi espresso učinili dostupnim svakom prosječnom Talijanu.

Posuda koju su osmislili dobila je ime po jemenskom gradu Mocha, središtu ranog trgovanja kavom, a ima prepoznatljiv talijanski dizajn koji se naširoko koristi diljem Europe, iako je njegovu popularnost možda poremetio izum aparata za instant kavu.

Moka aparat radi na principu stvaranja pritiska tako da voda prokuhava i digne se kroz cijev u komprimiranu komoru za kavu. Kava koja se dobije u ovoj posudi najsličnija je espressu. Na taj način, ona je približila prosječnom čovjeku nešto što je ranije bilo rezervirano za kavane i restorane. Iako kava iz ove posude nije identična espressu iz aparata, ljudima više ne trebaju veliki aparati da bi napravili nešto slično.

French press

Iako se zove French press, i Francuzi i Talijani tvrde da je ovaj izum njihov. Prvi patent za French press predali su 1852. godine Francuzi Mayer i Delforge. Međutim, dizajn French pressa sličniji onom koji se koristi danas patentirali su 1928. godine Talijani Attilio Calimani i Giulio Moneta. French press kakav koristimo danas, i koji se zove Chambord, patentirao je 1958. godine Faliero Bondanini, švicarsko-talijanskih korijena.

French press koristi staru metodu miješanja tople vode s grubo mljevenom kavom. Nakon što se kava par minuta natopi u vodi, metalnim klipom odvaja se talog kave od tekućine. Ova metoda pravljenja kave je i danas popularna jer je vrlo jednostavna.

Aparat za filter kavu

Ovakvi aparati popularni su u SAD-u, a izumio ih je 1954. godine Nijemac Gottlob Widmann. U usporedbi s drugim metodama pravljenja kave, poput aparata za espresso i Moka posuda, ovaj aparat nije zaživio u Europi. No, u SAD-u, gdje je bilo teže uvesti talijanske aparate za espresso, aparat za filtar kavu postao je jako popularan. Proizvođači ovakvih aparata koriste papirnate filtre koji omogućuju da kipuća voda polako kaplje u posudu kroz filtar praveći kavu.

ISSpresso: Kava u svemiru

Uspjeli smo uzgojiti biljke na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), no, može li se kava napraviti iznad Zemljine atmosfere? Odgovor na to pitanje je, na sreću budućih astronauta, da. ISSpreso je prvi espresso aparat dizajniran za upotrebu u svemiru. Proizveli su ga Argotec i Lavazza u suradnji s Talijanskom svemirskom agencijom (ASI) za potrebe Međunarodne svemirske stanice. Aparat je instaliran 2015. godine, a prvi svemirski espresso popila je astronautkinja Europske svemirske agencije (ESA) Samantha Cristoforetti 3. svibnja 2015. godine.

Kako piše na Lavazzinoj službenoj internetskoj stranici, ISSpresso aparat morao je biti posebno napravljen za uvjete u svemiru gdje su "principi dinamike fluida potpuno drugačiji od onih na zemlji". Kava i krema se ne miješaju kao na Zemlji, nego se prave odvojeno. Kava se ne pije iz šalice, nego iz vrećice koja sprječava da se kava raspe i lebdi okolo u bezgravitacijskim uvjetima. No, sami postupak pripreme ne razlikuje se toliko od onoga na Zemlji.

Bilo da ste u svemiru ili na Zemlji, nesumnjivo je da su se ljudi zaista potrudili da bi osmislili savršen uređaj za pravljenje ukusne jutarnje kave.


Prevela: Ružica Ereš

*Foto 2: Marco Verch